Poslovne banke u Hrvatskoj koje se protive Vladinom prijedlogu načina otplate kredita vezanih uz švicarski franak mahom su u srijedu odbile komentirati prijedlog guvernera središnje banke Željka Rohatinskog.

On je dan prije predložio da građani otplaćuju jedan dio kredita uz fiksiranje tečaja franka na šest kuna, dok bi preostali dio iznad navedenog iznosa od šest kuna otišao u tzv. balon kredit. Taj je „balon" zapravo novo zaduženje koje bi korisnici kredita otplaćivali nakon otplate primarnog zaduženja, a banke ga pritom ne bi knjižile kao potencijalne gubitke.

Zagrebačka banka, PBZ, RBA, Erste banka, Splitska banka i Hypo redom su odbile javno iznijeti stav o navedenom prijedlogu guvernera Rohatinskog.

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) priopćili su da „pozdravljaju podršku HNB-a i najavu da će sa svoje strane omogućiti provedbu konačnog dogovora banaka i Vlade". U srijedu su Ministarstvu financija poslali svoj prijedlog.

Vjetar u leđa
„Potpora guvernera dobro je došla, ona je dala vjetar u leđa modelu prihvatljivom bankama", kaže osoba iz jedne velike domaće banke. „Visina fiksiranja tečaja je za raspravu. No apsolutno podržavamo ideju da drugi dio kredita, tzv. balon, ne ulazi u rezervacije za gubitke banaka", naglašava.

Visokopozicionirana osoba jedne domaće banke pozdravlja fiksiranje tečaja franka na šest kuna. „Smatram da je vrlo dobro što se HNB uključio u razrješenje cijele priče. Dokaz je to da se rješenje aktivno traži i da će se uskoro nešto dogoditi na zadovoljstvo dužnika", rekla je ta osoba pod uvjetom anonimnosti. U telefonskom razgovoru napomenula je kako „ostaje vidjeti koliku će cijenu platiti banka kroz povećanje rezerviranja, ali o tome je još rano govoriti".

I dok guverner Rohatinski predlaže fiksiranje tečaja na 6 kuna za franak, hrvatska Vlada nedavno je izašla s prijedlogom od 5,8 kuna. Za razliku od guvernera koji nije naveo kada bi korisnici kredita otplatili „balon", tj. drugi dio kredita uključujući kamatu, Vlada traži da to bude bez kamata za 10 godina.

Vatrogasna mjera
Hrvatska udruga banaka (HUB) obrušila se prošli tjedan taj Vladin prijedlog nazvavši ga zakonski upitnim i nepravednim.

U anketi Business.hr-a njih 11 posto podržalo je prijedlog Vlade, a 6 posto prijedlog Rohatinskog. Polovina bi niže kamate na kredite kao što je predložio SDP, a trećina smatra da dužnicima u švicarcima ne treba pomagati.

„Guverner Rohatinski je, kao i uvijek dosad, stao na stranu banaka", naglašava udruga Franak, skupina ogorčenih građana. U e-mailu nedavno osnovane udruge stoji kako je prijedlog HNB-a samo vatrogasna mjera kojoj je guverner stavio dodatni uteg ocijenivši da je 6 kuna tečaj na kojem bi trebalo fiksirati franak. Udruga Franak napominje kako je Mađarska fiksirala tečaj na razini od 5,30 kuna.

Drago Jakovčević, profesor financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, napominje kako je ideja o fiksiranju tečaja dobra. No napominje: „Jedino trajno rješenje je ukidanje valutne klauzule".

U prvih šest mjeseci ove godine banke su ostvarile bruto dobit od 2,5 milijarde kuna, što je 14 posto više nego u istom razdoblju lani. Iz najvećih banaka, okupljenih oko HUB-a, poručili su prošli tjedan kako na tečaju franka ne ostvaruju dobitke jer, među ostalim, raste broj teško naplativih kredita.

Skok na burzi
Banke su, uglavnom u razdoblju od 2004. do 2008., oko 42 posto stambenih i 47 posto kredita za kupnju automobila odobrile vezujući ih uz kretanje švicarske valute.

U srijedu je franak dosegnuo novu rekordnu razinu od 7,16 kuna, a dio analitičara vjeruje da bi se vrijednost franka i eura ubrzo mogla izjednačiti. Vrijednost eura istodobno je iznosila 7,44 kune. Neizvjesnost vezana uz krizu u eurozoni i strah od nove recesije u Sjedinjenim Državama potiču globalne ulagače u premještanje novca u sigurniju imovinu poput franka kojemu ponajviše zato raste vrijednost.

Bankarski sektor zabilježio je na Zagrebačkoj burzi u srijedu rast. Dionica Zagrebačke banke ojačala je 0,44 posto popevši se na 57,21 kunu, PBZ je neznatno porastao 0,01 posto, na 545,06 kuna, dok je Karlovačka banka ostvarila rast od 8,65 posto dosegnuvši cijenu od 79 kuna. Pad je istodobno zabilježila Podravska banka oslabivši 2,33 posto, na 420 kuna.