Hrvatski bankovni sustav dobiva na raspolaganje oko 850 milijuna eura, odnosno oko 6,3 milijarde kuna, za kreditiranje projekata u gospodarstvu, temeljem smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze s dosadašnjih 20 na 17 posto, izvijestili su danas iz Hrvatske narodne banke.

"Takvom odlukom guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, koja je donijeta danas a stupit će na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama, nastoje se potaknuti ulaganja u nove projekte, koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance, a tako i otvaranju novih radnih mjesta. Procjenjuje se da bi to bila poglavito ulaganja u prerađivačkoj industriji i turizmu", ističe se u priopćenju iz HNB-a.

Iz središnje banke pojašnjavaju da bi se odabrani projekti financirali u okviru bankovnog sustava, no potpuno neovisno o dosadašnjim tzv. A i B modelima kreditiranja gospodarstva, koji nisu polučili očekivane rezultate. O tome svjedoči i činjenica da od 2 milijarde kuna položenih za njihovu realizaciju na posebnom računu - od ukupno 2,9 milijardi kuna koje je središnja banka pustila u korištenje, snizivši prije godinu dana s namjerom potpore tom programu stopu obvezne pričuve s 14 na 13 posto - do danas leži neupotrijebljeno na istom računu više od polovicu tih sredstava.

Današnja odluka guvernera donijeta je nakon konzultacija s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca. "S obzirom da je i već postojeća likvidnost u bankovnom sustavu visoka, ovaj dodatni iznos sredstava raspoloživih za ulaganja trebao bi donijeti lakšu realizaciju kredita i povoljnije kamatne stope od dosadašnjih za sve projekte, koji se mogu brzo realizirati, s realnim izgledima za rentabilno i konkurentno poslovanje na domaćem i inozemnom tržištu", ističu iz HNB-a.

"Hrvatska narodna banka pratit će način, dinamiku i svrsishodnost uporabe oslobođenih sredstava, te ovisno o tome poduzimati daljnje mjere", stoji u zaključku.