Nakon što je u petak središnja banka zbog naraslih pritisaka na rast tečaja euro/kuna intervenirala na tržištu prodajom čak 328 milijuna eura, na početku ovog tjedna tečaj se stabilizirao oko 7,41 kunu za euro. No, devizni analitičari reći će kako o raspoloženju i neizvjesnosti više govori relativno širok raspon kotacija, 7,41-7,44, koji zapravo nije poticajan za dinamičnu trgovinu.

Uz to, oko 2,4 milijarde kuna koje su banke uložile u kupnju deviza na HNB-ovoj intervenciji stvorilo je dodatne pritiske na novčanom tržištu, gdje se međubankarske prekonoćne i tjedne pozajmice odvijaju uz kamate na razini čak 18 posto godišnje. Upravo zbog stanja kunske likvidnosti po povlačenju spomenutih 2,4 milijarde kuna banke sa zanimanjem iščekuju srijedu i repo aukciju HNB-a. S tim u vezi očekivanja su podijeljena.

Dio bankara vjeruje da će HNB u srijedu pustiti nešto svježih kuna kroz repo aukciju. No, je li to baš izgledno? Intervencije poput prošlotjedne imaju za posljedicu povlačenje kuna iz opticaja. Bilo bi glupo smanjivati devizne rezerve i potom kompenzirati to smanjenje kunske likvidnosti jer bi to samo potaknulo daljnju deprecijaciju, kaže guverner Željko Rohatinski.

Već ranije, pak, isticao je kako će HNB stabilnost tečaja po potrebi braniti i stezanjem kunske likvidnosti jer tečaj ostaje jedan od prioriteta monetarne politike. No, guverner ističe i kako stabilnost tečaja objektivno nije samo interes centralne banke, nego i banaka i građana i države. Svako od njih štiteći svoje interese daje odgovarajući doprinos stabilnosti tečaja. S tim u vezi u HNB-u naglašavaju da banke imaju i svoja devizna sredstva i logično bi bilo da ih i koriste.