"Ukidanjem obvezne granične pričuve, smanjenjem opće stope obvezne pričuve sa 17 na 14 posto, intenziviranjem operacija na otvorenom tržištu i intervencijama na deviznom tržištu, s jedne, te isključivanjem blagajne banaka iz održavanja obvezne pričuve s druge strane, HNB je u posljednja tri mjeseca oslobodio neto likvidnost bankovnog sustava u iznosu od oko 1,1 milijardu eura i oko 4 milijarde kuna", kaže u intervjuu Banci guverner Željko Rohatinski.

Doda li se tome najavljeno smanjenje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 28,5 na oko 25 posto, ukupno oslobođena likvidnost kojom središnja banka nastoji ublažiti prve učinke prenošenja svjetske financijske krize na Hrvatsku dostiže protuvrijednost od oko 17 milijardi kuna.

To je, kazao je Rohatinski, ekvivalent od gotovo trećine postojeće razine novčane mase ili oko 8 posto ukupnih likvidnih sredstava u zemlji. Guverner objašnjava kako pritom treba imati na umu činjenicu da je smanjenje deviznih depozita stanovništva, do kojeg je došlo u listopadu, trebalo biti kompenzirano deviznim priljevom od prodaje udjela u Ini, tako da su privremeni problemi s likvidnošću bankovnog sustava tijekom studenoga 2008. koji su doveli i do prekida međubankovnog kreditiranja, naglog rasta kamatnih stopa na tržištu novca te pritisaka na deprecijaciju tečaja bili uzrokovani i nizom strukturnih razloga izravno vezanih uz ponašanje pojedinih banaka i aktera na tržištu kapitala.

Na pitanje može li HNB amortizirati udare krize koji se mogu naslutiti tijekom 2009. godine, Rohatinski kaže kako će, budu li problemi s vanjskim financiranjem izraženiji i dugoročniji, dodatno, izravno ili neizravno, intervenirati na deviznom tržištu nastojeći održati eksternu likvidnost i sprečavajući jaču deprecijaciju tečaja. Dodatno bi HNB smanjio i stopu obvezne pričuve kako bi se spriječio kreditni lom u zemlji. Istodobno, međutim, poduzeo bi i sve raspoložive mjere uključujući tzv. zaštitne mjere iz Zakona o deviznom poslovanju te snažno zaoštravanje kriterija za odobravanje kredita.

Od Vlade bi se u tom slučaju očekivalo da smanji proračunske rashode, odnosno da pređe na politiku proračunskog suficita.

Bez obzira na probleme koji se mogu očekivati na inozemnim tržištima, poteškoće s otplatom dugova i s ukupnim poslovnim aktivnostima, guverner vjeruje da Hrvatska, "uz racionalno i odgovorno ponašanje", može sama prebroditi krizu.

"Bilo bi neozbiljno tvrditi da je situacija potpuno pod kontrolom i da će takva ostati neovisno o daljnjim zbivanjima u okružju. Međutim, u svemu tome nismo bespomoćni, imamo određeni manevarski prostor, određene mehanizme te sredstva da se suprotstavimo aktualnim problemima", naglasio je Rohatinski u intervjuu u Banci za siječanj.