Nabrajajući nove momente koji traže odgovor, guverner HNB-a Željko Rohatinski spomenuo je kako bi cijena hrane mogla izazvati opći rast inflacije, a istaknuo je i porast inflacije zadnjih mjeseci kao i očekivanje prema kojem bi stopa inflacije u 2008. godini mogla biti najviša od 2000. godine.

"Prema očekivanjima, godišnja stopa inflacije u listopadu premašit će 4 posto, a do prosinca bi se mogla približiti godišnjoj stopi rasta koja iznosi oko 5 posto", rekao je Rohatinski, koji je pojasnio kako će se to manjim dijelom odraziti na prosječnu stopu inflacije u 2007. godini", koja će iznositi "respektabilnih 2,8 posto ali će se zbog visokih prijenosa cijena iz 2007. u 2008. bitno odraziti na prosječnu stopu inflacije u 2008."

Naime, konzervativne projekcije prikazuju kako bi inflacija u 2008. mogla iznositi 4,5 posto, što je najviša stopa inflacije od 2000. godine.

Rohatinski je objasnio i kako HNB nema dilema o potrebi nastavka dosadašnje politike, vodeći pri tome računa o svim strukturnim promjenama koje je ta politika izazvala u 2007. godini. Operativnim ciljem HNB-a proglasio je ograničavanje vanjske i unutarnje neravnoteže u dijelu u kojem se višak potražnje financira kreditnom multiplikacijom inozemnih izvora sredstava.

Po mišljenju Rohatinskog, privredni rast nije održiv uz trenutni rast tekućeg deficita platne bilance.

HNB će djelovati svim raspoloživim instrumentima - graničnom obveznom pričuvom, obveznim blagajničkim zapisima, prudencijalnim mjerama, operacijama na otvorenom tržištu - a tek njihovo integralno djelovanje može biti dovoljno učinkovito, stav je Rohatinskog koji je dodao kako je dosadašnja kombinacija granične obvezne pričuve i obveznih blagajničkih zapisa globalno usporila rast kredita i ukupnog inozemnog duga, te producirala nekoliko strukturnih promjena.

U svojoj prognozi za 2008. godinu Rohatinski je istaknuo kako se tekući rast monetarnih agregata neće bitno razlikovati od ovogodišnjih, očekivani rast BDP-a iznosi 5,1 posto (nominalnog 10,4 posto), tekući deficit platne bilance iznosit će 8,2 posto, a dug od 35,6 milijardi predstavlja 85,3 posto BDP-a.