HNB je u ekskluzivnoj izjavi Reutersu potvrdio da razmišlja o smanjenju obvezne pričuve banaka do kraja godine, čime bi se trebala povećati likvidnost.
"Razmatramo mjere koje bismo mogli iskoristiti kako bismo povećali likvidnost u sustavu, pokaže li se potreba za tim. U tom slučaju najvjerojatnije bismo smanjili obveznu pričuvu banaka." - stoji u izjavi Hrvatske narodne banke koju je u srijedu poslijepodne objavio Reuters.

Kako navodi agencija, uz HNB-u nisu željeli posebno definirati o kolikom bi se smanjenju radilo, ali tržišni sudionici navode kako kako bi se stopa obvezne pričuve banaka smanjila za dva posto na 12 posto, čime bi likvidnost u sustavu bila povećana za nekih 6 milijardi.

"Hrvatska narodna banka neće bankama postavljati nikakve uvjete u smislu usmjeravanja tih sredstava", stoji u izjavi HNB-a. To znači da će Vlada, koja očajnički pokušava začepiti proračunske rupe, morati pregovarati s lokalnim bankama o novom zajmu, pokaže li se potreba.

U HNB-u su još rekli da konačna odluka neće biti donijeta do sjednice Savjeta HNB-a, a prva sljedeća sjednica zakazana je za 9. rujna.

Ključan proračun za 2010.

Reutersu je visoki izvor iz Ministarstva financija rekao da će plan posuđivanja sredstava biti jasniji do sredine rujna, te izrazio uvjerenje da će uspjeti pokriti proračunske potrebe za 2009.

Nakon što je Hrvatska izdanjem euroobveznica u drugom kvartalu uspjela posuditi 750 milijuna eura, lokalni mediji špekuliraju da bi se Hrvatska u novoj potrazi za prijeko potrebnim sredstvima mogla okrenuti azijskim tržištima, piše agencija.

Neki analitičari u razgovoru za Reuters predviđaju da će Vlada prvo napraviti nacrt proračuna za 2010. godinu, kojeg bi potom trebali prezentirati potencijalnim investitorima.

"Vlada mora pokazati da misli ozbiljno s proračunom za 2010. jer je to posljednja prilika za uvjeravanje ulagača," smatra Hrvoje Stojić, šef analitike Hypo Alpe Adria Banke.

Reuters navodi kako je hrvatska Vlada, suprotno preporukama većine analitičara i poslovne zajednice, koji su tražili hitan rez u javnoj potrošnji, odlučila povećati PDV i uvesti poseban porez na primanja kako bi popunila proračunsku rupu.

"Treći rebalans proračuna stavio je monetarnu politiku i financijski sektor u nezavidan položaj. Potreba za financiranjem je relativno visoka i ako Vlada ne uspije pokrpati proračunski deficit, moglo bi doći do deprecijacijskih pritisaka na kunu", smatra Maruška Vizek, analitičarka zagrebačkog Ekonomskog instituta.