Hrvatski robni izvoz u prvom ovogodišnjem kvartalu porastao je 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuvši 20,5 milijardi kuna, a uvoz za 4 posto, na 34,1 milijardu kuna, pokazuju u srijedu objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Riječ je o nešto većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, prema kojima je rast izvoza u tome razdoblju iznosio 2,95 posto na 20,36 milijardi kuna, a uvoza 1,8 posto, na 33,35 milijardi kuna.

Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prvom kvartalu iznosio je 13,5 milijardi kuna, što je za 530 milijuna kuna više nego u prvom kvartalu 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom, pak, iznosila je u prva tri ovogodišnja mjeseca 60,3 posto.

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u tome razdoblju izvezeno 13,86 milijardi kuna vrijedne robe ili 3,1 posto više nego u prvom tromjesečju 2015. godine, a istodobno je uvoz dosegnuo 27,8 milijardi kuna ili 6,5 posto više.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u tome je razdoblju dosegnuo 3,23 milijarde kuna, te je bio 3,4 posto niži nego lani, dok je uvoz iznosio 1,9 milijardi kuna, što je 25 posto više.

Po pojedinim zemljama, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i nadalje su Njemačka, Italija i Slovenija. U Njemačku je tako u prva tri ovogodišnja mjeseca izvezeno 2,67 milijardi kuna roba ili 12 posto više, a uvezeno za 5,6 milijardi kuna ili 7,2 posto više.

U Italiju je izvoz roba dosegnuo vrijednost od 2,85 milijardi kuna ili 10 posto više, a uvoz 4,6 milijardi ili 0,01 posto manje nego u prvom tromjesečju godinu dana ranije. Istodobno, u Sloveniju je izvezeno 2,6 milijardi kuna vrijednih roba ili 8 posto više, a uvezeno za 3,7 milijardi kuna ili 6,6 posto više.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u tome razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija, za 65,6 posto na 1,45 milijardi kuna, potom proizvodnja motornih vozila, za 26 posto na 807 milijuna kuna te računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, za 25,6 posto na 769 milijuna kuna.

S druge, pak, strane, znatniji pad izvoza iskazan je kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, za 33,8 posto, na 364 milijuna kuna te proizvodnji koksa i naftnih proizvoda, za 25,4 posto, na 608 milijuna kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u razdoblju od siječnja do kraja ožujka ove godine iznosio 2,7 milijardi eura ili 4,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 4,5 milijardi eura ili 4,7 posto više, dok je vanjskotrgovinski deficit bio 1,8 milijardi eura.