Nedavno objavljeni polugodišnji financijski rezultati građevinskih tvrtki potvrdili su očekivanja analitičara i investitora. Građevinari bilježe pogoršane financijske pokazatelje u usporedbi s istim razdobljem lani. Većina tvrtki, s nekim iznimkama, prikazala je smanjene prihode i neto dobit, pa čak i gubitke. Zbog svjetske financijske krize građevinske su tvrtke suočene s manjim brojem novih poslova jer država izdvaja sve manje novca za nove velike infrastrukturne projekte.

Rastuća nelikvidnost
Resorni ministar Božidar Kalmeta nedavno je objavio da prema sadašnjim uvjetima skupih kredita nije više isplativo graditi autoceste koje su bile velik izvor prihoda za domaće građevinske kompanije. Osim nedostatka novih poslova, građevinari su suočeni s nelikvidnošću, otplaćivanjem kredita i otežanom naplatom potraživanja, no već krajem prošle godine rok isplate se postepeno produživao. Država, njezine tvrtke i lokalna uprava najveći su dužnici i postoje potraživanja starija od šest mjeseci. Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, dugovi državnih tvrtki za upravljanje cestama i autocestama samo prema desetak najvećih građevinara iznose oko milijardu kuna. Zbog sadašnje situacije građevinska tvrtka Viadukt poduzela je presedanski potez i odgodila isplatu dividende. Kako bi premostili ovo teško razdoblje, neki veći građevinari bit će prisiljeni pronaći nove projekte izvan granica Hrvatske, što već godinama rade Dalekovod, IGH i Ingra. Konstruktor je u konzorciju s IGH-om i Tehnikom nedavno potpisao ugovor za gradnju autoceste u Crnoj Gori, vrijedan 2,77 milijardi eura. Prilike također postoje u BiH gdje će se graditi autoceste sljedećih deset godina; RS gradi mrežu autocesta u dužini od 430 km, a FBiH je izradila strategiju gradnje autocesta i brzih cesta u dužini od 800 km.Među svim građevinarima najveći pad poslovnih prihoda od 78,9 posto zabilježila je Industrogradnja kojoj su prihodi sniženi sa 148,8 na 31,3 mil. kuna. Djelomičan razlog za pad prihoda je prekid radova u Rusiji zbog recesije. Neto dobit za prvih šest mjeseci iznosi 5 milijuna kuna, što predstavlja pad od 80 posto u usporedbi sa 26,2 milijuna kuna u prvih šest mjeseci 2008. godine. Unatoč rastu poslovnih prihoda od 28,8 posto na 633,3 milijuna kuna, Hidroelektra niskogradnja zabilježila je upola nižu neto dobit od 3,9 mil. kuna. Pad dobiti djelomično je posljedica znatnog rasta materijalnih troškova, 47,7 posto na 493 milijuna kuna. Situacija kod Tehnike nije bila ništa bolja, neto dobit pala je za više od 60 posto, na 6,7 milijuna kuna, što je odraz pada poslovnih prihoda za 16 posto i znatnog rasta financijskih rashoda.

Vrijedne iznimke
Dalekovod i IGH su ipak uspjeli poboljšati svoje rezultate. Dalekovod je zabilježio 45-postotni rast poslovnih prihoda, na 1,18 mlrd. kuna, dok se neto dobit povećala za 23,2 posto, na 22,8 milijuna kuna. Treba napomenuti da se dio prihoda odnosi na projekte na inozemnom tržištu poput Norveške, Albanije, Crne Gore i BiH. IGH s minimalnim rastom poslovnih prihoda od 0,1 posto, na 410,7 milijuna kuna, uspio je povećati neto dobit za 32,6 posto, na 51,2 milijuna kuna, što je odraz smanjenja materijalnih troškova i rasta financijskih prihoda. Sudbina nekih građevinara djelomično će ovisiti i o dubini rezova državnoga četverogodišnjeg plana cestogradnje vrijednog 44 milijarde kuna, o čemu se već dugo spekulira. Ako se to ostvari i rezovi budu duboki, domaće će građevinske kompanije biti prisiljene naći alternativne poslove kako bi opstale.