Kako god na kraju izgledalo rješenje za poboljšavanje prihodovne strane, zaposlenike lokalne i regionalne samouprave čeka još jedna neizvjesnost. Vlada, naime, uz rebalans planira predložiti i zakon kojim se ograničavaju plaće župana, gradonačelnika i načelnika, ali i svih zaposlenih u gradskim upravama i županijskim službama.

Za mnoge od njih novi prijedlog, osmišljen u novom Ministarstvu uprave, značit će znatno smanjenje plaća. I dok su jedinice lokalne samouprave prema dosadašnjim propisima autonomno određivale osnovice za izračun plaća, pa je tako primjerice ona u Požegi iznosila 7000 kuna bruto, a u Zagrebu se svake godine usklađivala s rastom zagrebačkoga gospodarstva, novim bi se zakonom predložilo vezivanje službeničkih plaća na lokalnoj razini uz one državnih službenika, a lokalnih dužnosnika uz osnovicu državnih. Najbolje plaćeni lokalni dužnosnik prema tom prijedlogu trebao bi biti zagrebački gradonačelnik, za kojeg je predviđen koeficijen od 5,5 do 6. Župani bi, prema Vladinu prijedlogu, bili bolje plaćeni od gradonačelnika velikih gradova, što bi u praksi značilo i da bi župani u najsiromašnijim županijama, poput Ličko-senjske ili Požeško-slavonske, mogli biti bolje plaćeni od gradonačelnika Splita, Rijeke i Osijeka. Za župane je predviđen koeficijent od 4 do 5,5 posto, a za gradonačelnike velikih gradova koeficijent 3 do 5. Prema istom konceptu raspoređeni su i koeficijenti za zaposlenike tako da primjerice pročelnik u Zagrebu može imati plaću koja se izračunava po koeficijentu od 2,5 do 3, dok bi pročelnici u županijama mogli biti bolje plaćeni od pročelnika u velikim gradovima (u županijama se predviđa koeficijent od 2 do 2,5, a velikim gradovima od 1,9 do 2,3). "Ovim bi se narušila Europska povelja o lokalnoj samoupravi, kao i ustavno pravo da lokalna samouprava sama utvrđuje kriterije poslovanja, a i bez toga prijedlog ima niz nelogičnosti", kaže riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i pita se zašto bi njegov pročelnik za komunalni sustav, koji donosi odluke s velikom financijskom snagom, bio po sili zakona lošije plaćen od županijskog pročelnika. "Zakon o plaćama osim toga ne rješava osnovni problem lošeg funkcioniranja lokalne samouprave jer će i dalje postojati gradovi i općine koje više od 50 posto svoga godišnjeg proračuna troše na plaće", dodaje Obersnel. To pitanje zašto postoji 550 gradova i općina u prijedlogu ograničavanja plaća uopće se ne dotiče, a ujedno se gradovima nalaže da u roku od mjesec dana od stupanja zakona na snagu otkažu sve kolektivne ugovore i plaće u sljedećih 15 dana usklade s novim koeficijentima.