Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je danas u Bruxellesu da bi Hrvatska mogla završiti pristupne pregovore u prvoj polovici sljedeće godine ako ispuni potrebne uvjete, izostavivši prvi put u svojim istupima kraj ove godine kao mogući rok za završetak pregovora.

"Ako Hrvatska ispuni postavljena mjerila, posebice u pravosuđu i u suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu i ako se granično pitanje sa Slovenijom uskoro riješi, mogli bismo zaključiti pristupne pregovore tijekom prve polovice sljedeće godine. Nadam se da će to biti slučaj", rekao je Rehn u Vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta.

Rehn je do sada uvijek spominjao kraj 2009. godine kao mogući rok za dovršetak pregovora, što je i predviđeno i uvjetnim vremenskim rasporedom o završetku pregovora s Hrvatskom, koji je Komisija objavila u jesen prošle godine. Rehn je izrazio oprezni optimizam da će otvoreno granično pitanje zbog kojeg Slovenija već skoro godinu dana blokira hrvatske pristupne pregovore uskoro biti riješeno.

"Primjećujem da sada postoji bitno poboljšano političko ozračje između dviju zemalja i njihovih vođa, što daje razloga za oprezni optimizam za skoro rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije", rekao je Rehn. Također je najavio da će Europska komisija svoje godišnje izvješće o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata ove godine objaviti oko dva tjedna ranije nego što je uobičajeno, polovicom listopada, budući da mandat sadašnje Komisije istječe 31. listopada.

"Tada ću moći dati pouzdanije ocjene o postignutom napretku u nekim kritičnim područjima, poput pravosuđa i brodogradnje. Moramo vidjeti primjenjuje li se dogovor između Europske komisije i hrvatske vlade o načinima restrukturiranja šest hrvatskih brodogradilišta. O tome ću reći nešto više za nekoliko tjedana, ali općenito Hrvatska je napravila dobar napredak u ispunjavanju uvjeta i u političkim i ekonomskim reformama", rekao je Rehn, dodajući da Hrvatska, "kao i svaka europska zemlja u ovom trenutku trpi zbog financijske krize i recesije, što traži puno energije od vlade i parlamenta".