Ako je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do trenda ujednačavanja kamatnih stopa u Hrvatskoj i eurozoni, kratkoročni krediti poduzećima u Hrvatskoj i dalje su prosječno skuplji, pokazuju posljednje analize Hrvatske udruge banaka (HUB). Dugoročni krediti poduzećima nalaze se u gornjem dijelu raspona eurozone, slično kao i kamatne stope na kredite stanovništvu.

Razlika nastaje zbog ulazne cijene novca i premije rizika. Razdoblje pada kamata započelo je prošle godine, kada se preokrenuo i trend pada kamatnih stopa u EU-u. Konvergencija je spora i izraženija kod sektora stanovništva, s time da su pasivne kamatne stope na depozite stanovništva još uvijek iznad prosjeka EU-a. Trošak rizika predstavlja najvažniju odrednicu razlike između aktivnihi pasivnih kamatnih stopa. Taj je element najčešće važniji i od troškova posredovanja i od troškova regulacije i od očekivane zarade banke.

Tvrdokornost premije rizika zemlje i rast kamata ECB-a postavljaju barijeru povratku kamatnih stopa na razine od prije krize. U HUB-u ocjenjuju da je možda nepravedno zemlju koja je izvan EU-a i eurozone uspoređivati s visokim europskim standardom, ali usporedbu ipak omogućuje internacionalizacija hrvatskog bankarstva, njegova rana konsolidacija i privatizacija te s time povezana konkurentnost. Pri tome ne treba zaboraviti da se uspoređuju hrvatske banke, koje posluju u hrvatskom institucionalnom okružju, s hrvatskim klijentima i uz hrvatske rizike.

Upravo te činjenice ukazuju na to gdje leže barijere konačnoj konvergenciji kamatnih stopa, kažu u HUB-u. Tvrdokornost premije rizika zemlje odražava hrvatske strukturne slabosti uključujući i one fiskalne i političke zbog kojih se kasno ulazi u EU i kasni s reformama. To su ujedno ključevi za vrata čije će otvaranje u budućnosti omogućiti da hrvatska poduzeća i građani plaćaju istu cijenu kapitala kao poduzeća i građani razvijenih država Unije, zaključuju u Udruzi banaka.