Hrvatska ima priliku postati središte podregije Jugoistočne Europe ako na vrijeme provede strukturne reforme i prepozna važnost internacionalizacije poslovanja te novih tržišta poput Rusije i Turske.

Zaključci su najnovije studije konzultantske kuće Roland Berger „Središnja i istočna Europa u 2020. - Perspektive razvoja i izazovi novog desetljeća". Studija u kojoj je sudjelovalo 320 vodećih menadžera iz regije predstavljena je danas u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), na stručnom skupu koji je okupio istaknute predstavnike hrvatske poslovne i akademske zajednice.Središnja i istočna Europa bit će glavno područje rasta u Europi, iako se neće vratiti među najbrže rastuća gospodarstva na svijetu, pokazalo je istraživanje. Srednja Europa razvit će gospodarstvo pretežno temeljeno na inovacijama, dok će se neke zemlje jugoistočne Europe nižom cijenom rada i dalje morati natjecati s gospodarstvima zone BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina). Kulturna bliskost Zapadnoj Europi i prostor za povećanje učinkovitosti ostat će komparativne razvojne prednosti regije, pri čemu će razlike među zemljama regije u narednih 10 godina biti sve izraženije.„Korporacije su već počele dijeliti regiju na više podregija, a oko 60 posto menadžera drži kako će se trend povećavanja razlika među zemljama regije sigurno ubrzati. Zbog toga ćemo današnju Središnju i istočnu Europu za deset godina promatrati isključivo kroz podregije. Hrvatska se u ovom procesu redefiniranja može nametnuti kao središte podregije Jugoistočne Europe," procjenjuje Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Rolanda Bergera.

Hrvatska do 2020. godine neće dovršiti tranziciju u razvijenu zemlju niti će se osjetnije primaknuti prosječnom BDP-u starih zemalja članica Europske unije (EU 15) po paritetu kupovne moći (PPP). Hrvatski menadžeri su u predviđanju razvoja poslovanja u svom sektoru znatno oprezniji od regionalnog prosjeka, nova radna mjesta jedva da očekuju, gospodarsku budućnost vide u održivom turizmu, a ocjena koju su dali budućoj važnosti ruskog kapitala najviša je u regiji i dvostruko iznad prosjeka.Nedovoljno efikasne javne institucije, nezadovoljavajuća infrastruktura te problem korupcije, menadžeri iz regije drže ključnim čimbenicima koji će i dalje otežavati razvoj. Obrazovni sustav pak, kojeg još vide kao komparativnu prednost regije, ubrzano klizi prema sredini svjetske ljestvice pa se, uz negativne demografske promjene i veliki odljev mozgova, ljudski kapital nameće kao još jedan od ograničavajućih faktora rasta u narednih 10 godina. Istraživanje je pokazalo kako je Hrvatska po odljevu mozgova među najugroženijima, na 122. mjestu na svijetu, u regiji je bolja tek od Bugarske i Srbije.

Energetika, ITC, farmaceutska industrija i zdravstvo budući su generatori rasta, smatraju vodeći ljudi regionalnih kompanija, pri čemu poboljšanje energetske učinkovitosti, razvoj obnovljivih izvora energije i IT rješenja vide kao glavne zamašnjake razvoja. Sektorima koji su ovisni o sirovinama, poput kemijske i automobilske industrije menadžeri predviđaju stagnaciju u narednom desetljeću.„A danas su upravo ti sektori najvažniji", primjećuje Preveden, „stoga su nam potrebni hitno preusmjeravanje i redefiniranje regije. Menadžeri u svakoj zemlji svoj zemljopisni položaj vide kao iznadprosječnu prednost i uistinu, cijela se regija može pozicionirati kao most između Zapada i Rusije, kao i Turske te dalje prema brzorastućim gospodarstvima istoka, no za to će nam trebati i odgovarajuća strategija." Na skupu je održana panel diskusija u kojoj su uz dr. Vladimira Prevedena sudjelovali glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, predsjednik uprave Vipneta Mladen Pejković, dekan ZŠEM-a dr. Đuro Njavro i profesor na ZŠEM-a dr. Dino Dogan.