Recesija je, uvjetno rečeno, dijelom popravila "krvnu sliku" robne razmjene realizirane tijekom prva tri tromjesečja 2009. godine. Premda vanjskotrgovinski deficit i dalje nadmašuje vrijednost ostvarenu na izvozu, ljestvica je za spomenuto obračunsko razdoblje ipak spuštena znatno niže u odnosu kako je bila postavljena u istom razdoblju prije godinu dana. Iako se na godišnjoj razini dogodio pad izvoza, istodobno je evidentiran znatno veći pad uvoza što je zapravo utjecalo na uspješniji zaključni podatak vezan uz deficit.

Ipak pozitivnije
Tako je rujan 2008. zaključen sa 52 milijarde kuna, ostvarenih na ukupnom izvozu hrvatskoga gospodarstva, dok je ovogodišnji rujan dao vrijednost izvoza od 41 milijarde kuna. Prošlogodišnji uvoz bio je iskazan kroz trošak od čak 116 milijarda kuna, dok je ove godine uvoz izvan granica odnio "samo" 84 milijarde kuna. Slijedom spomenutih podataka lanjski je deficit iznosio 63 milijarde kuna, dok je ovogodišnji manji za 21 milijardu, odnosno stao je na 42 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom ove je godine, kako objavljuje Državni zavod za statistiku, dosegnula samo 49,1 posto, no zna li se da je lani u istom razdoblju taj učinak bio tek 45,2 posto, aktualna je godina na izvoznom planu ipak donijela mali pomak k plusu. "Nažalost to se nije dogodilo zaslugom nacionalnoga gospodarstva, već utjecajem globalnih trendova", ocjenjuje Stipan Bilić, direktor Kondina, interesne grupacije hrvatskih konditora. Naš se debalans, smatra Bilić, poboljšava isključivo zbog svjetske krize. "Potrošnja je pala, krediti više nisu lako dostupni kao prije, a s obzirom na činjenicu da hrvatsko gospodarstvo ne investira u proizvodnju, potraje li ekonomska kriza deficit bi i sljedećih mjeseci mogao imati silaznu putanju", vjeruje Bilić. Bilićev pesimizam ne dijeli Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke. Šantić ističe kako se "ipak dogodilo pozitivno iznenađenje, a to je izvoz, dok su rezultati što se odnose na uvoz očekivani". Dio europskih zemalja okrenuo se opet stvaranju zaliha i taj je trend, pojašnjava, pogodovao pojedinim hrvatskim izvoznicima. Iz strukture izvoza, dodaje, vidljivo je da je uglavnom riječ o "lohn" poslovima, proizvodnji radi daljnje proizvodnje. Kako europski kupci traže robu dokazane kakvoće hrvatskim izvoznicima ponovno se otvaraju kanali plasmana.

Trend će se nastaviti
Zbog daljnjeg rasta cijena energenata Šantić očekuje da će deficit do kraja godine biti oko 30 posto te da će se i dogodine nastaviti smanjivati. Pamti li se da su prošlogodišnji rezultati trgovanja s inozemstvom ostvareni uz rast industrijske proizvodnje od gotovo tri posto, dok je za prvih devet mjeseci ove godine statistika izvijestila o padu proizvodnje od čak 9,6 posto, novi signali na izvoznom horizontu daju ipak mrvu optimizma. Ne zatire ga čak ni činjenica da smo vjerojatno zbog recesije (privremeno) odgodili obnovu voznog parka. Naime, samo zbog smanjene kupnje cestovnih vozila i ostalih prijevoznih sredstava konačni uvozni trošak za devet mjeseci ove godine prema istom razdoblju 2008. manji je za gotovo 10 milijardi kuna.