U siječnju je godišnji rast potrošačkih cijena bio razmjerno slab, što je rezultat slabe domaće potražnje i slabljenja baznog učinka porasta cijena nafte. Prema podacima DZS-a, potrošačke su cijene zabilježile rast od 1,2% na godišnjoj razini, što je manji rast od konsenzusa analitičara prema anketi HINA-e (prosjek 2,1%). Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene pale za 0,4 posto. Rastu potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše su pridonijele cijene prehrane i energije. Naime, isključimo li iz ukupnog indeksa cijene energije, rast je iznosio 0,8%, a isključimo li cijene energije i prehrane, potrošačke su cijene porasle svega 0,2 posto. Nadalje, zanimljivo je vidjeti da bez energije, prehrane, pića i duhana indeks iznosi 99,7, odnosno potrošačke cijene u tom slučaju bilježe pad od 0,3% na godišnjoj razini. To potvrđuju i podaci po NKD-u.

Cijene prehrane su porasle 2% godišnje, pri čemu značajniji rast bilježe cijene ulja i masti (+6,7%), ribe (+5,7%), kruh i žitarice (+4,8%) te mlijeka, sira i jaja (+4%). U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva, koja čini 15,7% indeksa, cijene su porasle 3% godišnje, pri čemu je najveći rast zabilježen kod cijena tekućih goriva (+22,8%). S druge strane, cijene odjeće i obuće nastavljaju padati, i to 4,6% na godišnjoj razini. Zbog sezonskih sniženja u siječnju, cijene odjeće su na mjesečnoj razini najviše pridonijele ukupnom padu potrošačkih cijena s padom od 10,7 posto.

Rast stope PDV-a, koji na snagu stupa u ožujku, mogao bi se odraziti na cijene dobara čija je potražnja neelastična, odnosno dobara koja čine najveći dio potrošačke košarice (prehrana), dok u kategorijama kao što je odjeća i obuća ne očekujemo rast cijena s obzirom da su cijene tih dobara čak i blago iznad prosjeka Europske unije. Nadalje, ne isključujemo ni mogućnost povećanja cijena komunalnih usluga. Navedena poskupljenja znače relativno veće opterećenje nižih skupina dohodaka s obzirom da je kod tih skupina veći udio izdataka za nužna dobra u ukupnim izdacima.