Nakon godina vrlo dobre konjunkture države jugoistočne Europe nalaze pred opasnošću gospodarskog pregrijavanja. Rumunjska, Bugarska, Srbija i Hrvatska neskladom platnih bilanci i velikim trgovinskim dificitom mogu znatno ugroziti gospodarsku stabilnost. Kreditna kriza koja se iz Amerike prebacuje i na prostor tih zemalja zabrinjava, upozoravaju vodeći ekonomisti rejting-agencije Standard & Poor's (S&P) i bečkog Instituta za međunarodna komparativna istraživanja gospodarstva (WIIW). Rumunjska i Bugarska, najnovije članice EU, nalaze se u potrošačkoj groznici koja se najvećim dijelom financira kreditima. Ona konstantno pogoršava vanjsko-gospodarski položaj obiju država. Osim toga postoje sumnje u postojanost uzlaznog razvoja. Hrvatska i Srbija, za razliku od Rumunjske i Bugarske, su nešto specifičnije. Hrvatska ima stabilnu valutu, nisku inflaciju i umjereni rast društvenog proizvoda. Istodobno ima znatno veći uvoz od izvoza i ekstremno veliko inozemno zaduživanje koje prelazi 30 milijardi eura, što čini hrvatsko gospodarstvo ranjivim. Srbija pak, uz zastarjelu tehnologiju i spori rast društvenog proizvoda, mala inozemna investicijska ulaganja ima i politički rizik vezan uz Kosovo, smatra S&P-analitičar Moritz Kraemer. Rejting-specijalisti vide razloge za moguće konjunkturno pregrijavanje u Rumunjskoj, Bugarskoj i EU-kandidatu Hrvatskoj u "dugogodišnjoj likvidnosti, agresivnom tržišnom nastupu zapadnih banaka". Približavanje EU snažno je zahuktalo potražnju, plaće su snažno porasle, a investicije i prije svega cijene za imovinske vrijednosti su eksplodirale. Zaoštravajuća kriza likvidnosti u svjetskom gospodarstvu mogla bi tako zaustaviti rast balkanskih zemalja, piše S&P u najnovijem izvješću o gospodarstvu u regiji. Stručnjaci WIIW-a ukazuju osim toga na to da u zemljama jugoistočne Europe rastu troškovi jedinice rada, što međutim još ne dovodi do erozije konkurentskih prednosti. No, dugoročno gledano, prijeti opasnost i s te strane - kombinirano s brzo rastućim nedostatkom kvalificiranih radnika koji bi mnoge investicijske projekte mogao staviti pod znak upitnika.
S druge pak strane pristupanje EU ili takva perspektiva djeluju prema rejting-specijalistima pozitivno, budući da započete strukturalne reforme omogućuju dugoročni rast. Druge zemlje regije također brinu: U Srbiji doduše gospodarstvo raste. Ipak, Herbert Prezlik, austrijski povjerenik za trgovinu u Beogradu nije optimist: Rast jasno zaostaje za postojećim potencijalom zbog političke situacije. Privatizacija i reforme - kao i pravo stranaca koji zasad nemaju pravo na kupnju zemljišta, obeshrabruje investitore. Albanija opet želi s novim flat-taxom od deset posto primamiti strane ulagače. Zemlja blista s visokim rastom i inflacijom od samo dva posto. Makedonija pak ide s agresivnom međunarodnom reklamnom kampanjom u novinama i na televiziji u lov na ulagače. Doduše, do sada s osrednjim uspjehom: Nezaposlenost još uvijek iznosi 37 posto. U Crnoj Gori napreduju samo cijene nekretnina: Od kada se holivudske zvijezde bore s ruskim oligarhima za najbolje vile i za najbolja brda koja se spuštaju u more u nekim su dijelovima zemlje cijene su kao na Cote d'Azur. Nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore od Srbije ministar financija Igor Lukšić vidi "boom neslućenih razmjera". Na prostoru jugoistočne Europe cvjeta privatna potrošnja i tako omogućuje bankama da i one cvjetaju: Do 2011. bankovni će se posao u regiji više nego udvostručiti, mjereno na bilančnim planovima bankarskih kuća povisit će se na 2500 milijardi eura, misli Walter Demel, stručnjak Raiffaisen Group iz Austrije.