Povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) počelo se prelijevati na hrvatsko tržište, što je vidljivo iz rasta prekonoćnih kamatnih stopa, kao i kamatnih stopa na kredite banaka, pri čemu je potonje zasad izraženije kod kredita poduzećima nego stanovništvu, navodi Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijem mjesečnom Biltenu.

U nastojanju da suzbije inflaciju, Upravno vijeće ESB-a sredinom ožujka podiglo je ključne kamatne stope za još 50 baznih bodova, unatoč rastućoj neizvjesnosti na financijskim tržištima. Tako trenutno najvažnija kamatna stopa ESB-a, za novčani depozit kreditnih institucija kod središnje banke, od ožujaka iznosi tri posto, ističu iz HNB-a u sažetku Informacije o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u sklopu tog biltena.

To njihovo povećanje odražava se i na domaće financijsko tržište.

Kako navode iz HNB-a, premda je aktivnost na domaćem tržištu novca i dalje razmjerno skromna, povećanje ključnih kamatnih stopa počelo se prelijevati i na prekonoćne kamatne stope na hrvatskom novčanom tržištu, pa je prekonoćna kamata na trgovanje banaka depozitnim novcem na kraju veljače iznosila 2,1 posto, u odnosu na 1,4 posto krajem siječnja. Usporedbe radi, na europskom tržištu iznosila je 2,4 posto.

Što se tiče kratkoročnih troškova financiranja države, navode iz HNB-a, kamatna stopa na jednogodišnje trezorske zapise Ministarstva financija na posljednjoj aukciji u drugoj polovini veljače iznosila je 2,7 posto, u usporedbi s 2,5 posto u siječnju.

Porasli su i dugoročni troškovi financiranja države, pa je tako na kraju veljače prinos na dugoročne obveznice Hrvatske iznosio 4 posto, odnosno bio je za 53 bazna boda viši u odnosu na kraj siječnja.

U uvjetima pooštravanja monetarne politike ESB-a, kamatne stope na kredite banaka u Hrvatskoj također bilježe rast, koji je i dalje izraženiji za kredite nefinancijskim poduzećima nego za kredite stanovništvu, navode iz središnje banke.

Od početka ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a, započetog u srpnju prošle godine, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite nefinancijskim poduzećima porasla je za 150 baznih bodova i u siječnju je iznosila 3,2 posto.

Potražnju za kreditima i na početku ove godine generiraju poduzeća u energetskom sektoru, što je pridonijelo nastavku godišnjeg rasta kredita poduzećima po iznimno visokim stopama od više od posto, dodaju.

Trošak zaduživanja stanovništva također se povećao za 110 baznih bodova u odnosu na razdoblje prije početka normalizacije monetarne politike i u siječnju dosegnuo 4,7 posto.

To se djelomično može objasniti učinkom subvencioniranja stambenih kredita u proljeće prošle godine, kada se osjetno povećao udio stambenih kredita koji se u sklopu APN-ova programa odobravaju uz niže kamatne stope. Uz to, relativno malen iznos ugovorenih stambenih kredita u siječnju ove godine također je pridonio porastu prosječne kamatne stope, navode iz HNB-a.

A što se tiče kamatnih stopa na prvi put ugovorene oročene depozite, njihova razina kod poduzeća bilježi gotovo kontinuiran porast od listopada prošle godine, dok kod stanovništva za sada nema znatnijih promjena kamatnih stopa, napominju iz HNB-a.