Financijska imovina hrvatskog gospodarstva je na kraju drugog tromjesečja prema HNB-ovim podacima iznosila 414 milijardi eura, što je povećanje od 5,3 milijarde eura u tom tromjesečju i za od 32,6 milijardi u razdoblju od godine dana.

Istodobno su financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile 432 milijarde eura i povećane su za 4,8 milijardi eura u tromjesečju, odnosno 30,6 milijardi eura u odnosu na kraj drugoga lanjskog kvartala.

U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja iznosila je 575 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 8,9 postotnih bodova u tom tromjesečju i smanjenje od 30,9 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana.

Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva istodobno su smanjene za 10,2 postotna boda u tromjesečju i za 37,6 postotnih bodova u godinu dana, te su na kraju drugog tromjesečja 2023. dosegnule razinu od 600 posto godišnjeg BDP-a.

Time je nastavljeno smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. godine, zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na evidentan rast tromjesečnog BDP-a.

Rast financijske imovine kućanstava

Na kraju drugog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 86 milijardi eura ili 2,3 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 4,9 milijardi eura ili šest posto u odnosu na kraj istog tromjesečja prošle godine.

Financijske obveze kućanstava povećale su se na 23 milijarde eura što je porast od tri posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Na međugodišnjoj razini te obveze povećane su za 1,3 milijarde eura ili šest posto.

Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 63 milijarde eura ili dva posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja i 3,6 milijardi eura odnosno šest posto više u odnosu na kraj istog tromjesečja prošle godine. Tako je neto vrijednost tog sektora, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020. godine, ponovno porasla nakon jednokratnog smanjenja u prvom tromjesečju 2022. godine.

Sektor kućanstava prema metodologiji HNB-a uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.).