Dio analitičara ističe da rafinerije manjom ponudom održavaju visoke marže. Prosječna cijena benzina u Sjedinjenim Državama premašila je prošli tjedan psihološku razinu od 3 dolara za galon, da bi ovih dana tek neznatno pala. Najskuplji benzin u posljednjih nekoliko godina izazvao je razne polemike u SAD-u, a u fokusu analitičara našle su se naftne rafinerije označene kao glavni krivac za porast cijena goriva.Od početka godine trećina od tamošnjih 150 postrojenja za preradu nafte navela je neku okolnost koja je dovela do pada proizvodnje i time isporuke benzina. požari na rafinerijama u Teksasu i Louisiani, poplava u Kansasu, samo su dio šireg problema, odnosno situacije da američke rafinerije rade pet posto ispod nivoa uobičajenog za ovaj dio godine. I dok se prije tri godine drastičan pad proizvodnje mogao pripisati uraganima Katrini i Riti koji su nanijeli priličnu štetu naftnim postrojenjima u Meksičkom zaljevu, zbog čega je vrijednost barela rapidno porasla pa kompanije u želji za većim profitima i nisu bile motivirane za brzu obnovu, sadašnji podbačaj u preradi nafte nema čvrsto uporište. Posebno uzme li se u obzir podatak da je ovogodišnji pad outputa osjetno veći nego prethodnih godina. U prvom kvartalu rafinerije u prosjeku nisu preradile 1,5 milijuna barela dnevno, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju izgubljeni output iznosio 1,35 milijuna barela. U razdoblju od 2001. do 2005. godine taj se iznos kretao između 700 i 900 tisuća. Takav oštar pad proizvodnje naftnih derivata očekivano se odrazio na pad ponude čime je cijena benzina u SAD-u od početka godine skočila 35 posto. No podbačaj američkih rafinerija imao je mnogo veći, globalni efekt. Mnogi analitičari ističu da je to jedan od glavnih čimbenika zašto je cijena nafte opet naglo skočila (Brent Crude 77,64 dolara, WTI Crude 75,79 dolara).