Prema svemu sudeći Ingra ipak neće za dva tjedna po sili zakona otići u stečaj zbog dvomjesečne blokade u koju ju je bacila makedonska Agencija za ceste aktivirajući bankovno jamstvo od 5,1 milijun kuna. Naime, kako se i spekuliralo, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić ipak je nedavno okupio čelnike Ingre, IGH, Dalekovoda i Konstruktora obećavši im državnu intervenciju.

U Ministarstvu gospodarstva nisu željeli dati komentar. No iz same Ingre su na zahtjev Zagrebačke burze potvrdili da se takav sastanak dogodio i da je na njemu "razmatrana potencijalna mogućnost ulaska državnih poduzeća u vlasničku strukturu Ingre, a o čemu je postignuta načelna suglasnost".Kako se na sastanku našao i IGH, na ZSE su se oglasili i iz te tvrtke pojašnjavajući da ne pregovaraju s Vladom o ulasku države u vlasničku strukturu tvrtke. Spekulacije u javnosti, iza kojih vjerojatno stoji sama Ingra radi postizanja boljega kreditnog rejtinga i stabilizacije dionice, govorile su o tome da Vlada želi objedini hrvatske građevinare u konzorcij koji bi zajednički nastupao u inozemstvu. No problem se pojavio jer se, navodno, pokušalo staviti Ingru kao stožernog čimbenika toga konzorcija zbog njezina "velikog polustoljetnog iskustva i ugleda koji ima u svijetu", što su potvrdili iz same Ingre. Iz IGH su pak poručili da ne pregovaraju o bilo kojoj vrsti udruživanja na takvoj bazi sa spomenutim tvrtkama. Iz Dalekovoda i Konstruktora nije bilo moguće dobiti komentar, no zato su, pod uvjetom anonimnosti, o tome nešto rekli čelnici građevinskih tvrtki koji nisu bili na Čačićevu sastanku. "Ingra je nekada bila veličina, ali danas je to više projektantski biro nego građevinska tvrtka. Mislim da to nije put kojim bi se trebalo ići, a za pravo mi daje i situacija iz Makedonije kada se Ingra obrukala jer nije bila u stanju organizirati završetak posla od nekih 50-ak milijuna kuna", kaže naš sugovornik. Drugi građevinski menadžer pojašnjava da je bit izlaska domaćih građevinara u inozemstvo financiranje, odnosno bankovna jamstava. Ako se to riješi, ostalo će biti "mačji kašalj", kaže.HBOR je od 2008. osigurao 1,1 milijardu kuna kredita za građevinare. Lani je njihov izvoz kreditiran sa 347 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci 2012. sa 497 milijuna.