„Nije nam problem novac, budući da smo likvidni i da ga imamo dovoljno, ali trebamo definirati kome ćemo dati kredite i pod kojim uvjetima jer su nam potrebna poduzeća koja imaju definiranu proizvodnju i tržište, a takvih nema puno“, komentirao je Petar Radaković, predsjednik Uprave Erste banke, inicijativu guvernera Željka Rohatinskog o otpuštanju dodatne likvidnosti u iznosu čak 10 milijardi kuna u sustav, koja bi se mogla usmjeriti u gospodarstvo.

Bankarski krugovi njegovu su najavu dočekali prilično hladno. Smatraju da nije rekao ništa novo i da u tome nema elemenata proaktivne ekonomske politike budući da su banke i dalje spremne kreditirati poduzetnike.

No, zbog krize su spremni ulagati samo u kvalitetne projekte koji jamče visok povrat ulaganja. Problem je samo što takvih projekata nema dovoljno.

S Radakovićem se slažu i ostali bankari, koji ipak nisu bili spremni da ih se imenuje. Kažu da je slabljenje kreditne aktivnosti manje proizvod straha banaka, a više sve manje potražnje za kreditima gospodarstva.

Objašnjenje vide u poduzetničkoj klimi, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci prilično splasnula, a slažu se da kamate koje nerijetko prelaze stopu od 10 posto ne djeluju previše stimulativno za poduzetnike.

S druge strane, predstavnici malih banaka, koje su ujedno po udjelu u aktivi najviše izložene poduzetničkim kreditima, kao velik problem ističu to što se HNB u regulaciji neracionalno i prestrogo drži pravila. Kažu da im smeta što HNB zahtijeva da kredit čija otplata zakasni dva dana nakon dospijeća banke odmah u punom iznosu definiraju kao loš kredit, a to im samo povećava rezervacije za loše plasmane. Time je, kažu, poduzećima dodatno otežan pristup kreditima, budući da malim bankama tako ostaje manje slobodna novca na raspolaganju.

Iako ne odbacuju ideju o dodatnom stimuliranju proizvodnje, bankari zahtijevaju da Vlada precizno definira uvjete kreditiranja jer se boje zloupotreba novca koji bi oni upumpali u sustav.

„Zlopotrebe takvih velikih projekata lako su moguće i u puno razvijenijim zemljama, i Hrvatska bi teško bila imuna na takvo što“, kažu iz bankarskih krugova.

Stoga je pitanje preuzimanja rizika najvažnije pitanje. Rohatinski i bankari u toj ulozi ne vide nikoga drugoga osim države. Rohatinski se zauzima za već prokušani model, a to je da se novac transferira preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koja već ima iskustva u kreditiranju različitih proizvođačkih projekata. No, iako HBOR dijeli kredite poduzetnicima koji stvaraju nove tehnologije, sam čelnik te državne banke Antun Kovačev nedavno je priznao da su zahtjevi za tim kreditima vrlo skromni, a oni mnogo nesigurniji, za osiguranje likvidnosti, postaju sve brojniji.

„HBOR je spreman u dogovoru s Vladom Republike Hrvatske i HNB-om poduzeti sve što ima za cilj jačanje potpore gospodarstva, a snažnije kreditiranje proizvodnje zasigurno bi utjecalo na povećanje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj“, kazali su iz HBOR-a na upit Business.hr-a o tome jesu li spremni za razvijanje novih kreditnih linija i uvjeta kreditiranja koje spominje guverner Rohatinski.

Brojni analitičari već odavno upozoravaju na potrebu hitne reforme hrvatskog gospodarstva, a boje se da bi posljednju najavu Rohatinskog država mogla shvatiti kao poruku da novca ima i da se može nastaviti po starom obrascu, čime bi provedba reformi opet mogla ostati po strani.