Ako je suditi po signalima sa sastanka bankara i guvernera Željka Rohatinskog s predstavnicima Ministarstva financija, dužnike banaka s kreditima vezanim uz franak vrlo brzo čeka olakšanje u obliku pada kamata za jedan postotni bod, a zatim slijede i druge mjere, doznaje Jutarnji list.

Nakon inicijalnog rušenja kamata, za postotak koji još nije definiran, ali će biti između pola i 1,5 postotnih bodova, slijedi uvođenje poreza na aktivu banaka plasiranu u kredite vezane uz švicarski franak. Iz fonda koji bi nastao na taj način sufinancirali bi se dužnici koji su kreditima kupili prvu nekretninu na duge rokove otplate i čiji kvadrat stana nije premašivao 2000 eura vrijednosti. Dakle, mjera se odnosi na obitelji koje su kreditom u švicarcima riješili stambeno pitanje, a ne kupovali luksuz.

Osim njih i svi ostali dužnici s kreditima u švicarcima moći će ugovoriti balon kredit s frankom fiksiranim na najvjerojatnije 6 kuna. Dio rate kredita koja premašuje iznos koji se dobije s frankom na 6 kuna išao bi u balon i otplaćivao bi se naknadno, a u slučaju pada franka ispod 6 kuna ubrzo bi se poništio.

Isto bi pravilo vrijedilo i za kredite u svim drugim valutama, pa i za euro, naravno pod uvjetom da te valute fluktuiraju prema kuni. Tim bi se zakonskim rješenjem, osim što bi se zadovoljilo načelo jednakog odnosa prema svim dužnicima, ujedno izbio glavni argument protiv eventualne devalvacije kune u budućnosti, jer bi i dužnici s kreditima vezanim uz euro bili na neki način zaštićeni od pada tečaja kune.