Skupina zemalja koje su u UN-u glasale protiv deklaracije o utvrđivanju globalnog poreznog okvira odgovorna je za ′nestajanje′ gotovo 360 milijardi dolara u poreznim oazama, pokazalo je istraživanje udruge Tax Justice Network.

OECD je desetljećima u ime ostatka svijeta odlučivao o globalnim poreznim propisima, utvrdila je udruga, a protivnice porezne konvencije UN-a odgovorne su za ′bijeg′ 359 milijardi dolara godišnje u porezne oaze.

Iznos čini tri četvrtine ukupnog globalnog gubitka, od 480 milijardi dolara godišnje, prema istraživanju udruge, objavljenom u srpnju, koje je pokazalo da 311 milijardi dolara otpada na multinacionalne kompanije, a 169 milijardi na bogate pojedince.

U idućih deset godina iznos bi se trebao približiti pet bilijuna dolara, što približno odgovara globalnom izdvajanju za zdravstvenu skrb, upozoravaju u udruzi.

Bio bi ujedno dvostruko veći od štete koju je u svjetskom gospodarstvu izazvala globalna financijska kriza od 2007. do 2009. godine, prema procjenama Moody′s Analyticsa, navode.

Moody′sovi izračuni pokazali su da je svjetsko gospodarstvo u financijskoj krizi pretrpjelo štetu veću od dva bilijuna dolara, odnosno da se od drugog tromjesečja 2008. do prvog tromjesečja 2009. smanjilo gotovo četiri posto.

Opća skupština UN-a usvojila je prošli tjedan deklaraciju o uspostavi globalnog poreznog okvira koja bi trebala utrti put značajnijoj ulozi UN-a u pregovorima o međunarodnim porezima. Prijedlog je u listopadu predstavila Nigerija, pozivajući na izglasavanje porezne konvencije UN-a.

"Međunarodna porezna suradnja trebala bi biti univerzalna u pristupu i obuhvatu i u potpunosti uvažiti različite potrebe i kapacitete svih zemalja, posebno zemalja u razvoju i zemalja u posebnoj situaciji", zaključili su.

Incijativu je prošle srijede podržalo 125 zemalja, njih 48 bilo je protiv, a devet suzdržano, uključujući Norvešku, Tursku, Meksiko i Ujedinjene Arapske Emirate.

Protiv prijedloga glasali su, među ostalima, SAD, sve članice EU-a, Velika Britanija, te Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.

Bogate su zemlje već na razini Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) dogovorile izmjene međunarodnog sustava oporezivanja, a pridružila im se i skupina G20. Inicijativu je podržalo gotovo 140 zemalja, uključujući Hrvatsku.

Sporazum predviđa preraspodjelu prava oporezivanja oko 200 milijardi dolara dobiti multinacionalnih kompanija prema mjestu prodaje i usvajanje minimalne stope oporezivanja multinacionalnih kompanija od 15 posto od iduće godine.

U srpnju OECD je za godinu dana odgodio stupanje na snagu izmijenjenih poreznih propisa zbog zastoja u pregovorima o oporezivanju digitalih usluga.

Na glasanju o poreznoj konvenciji UN-a većina članica OECD-a glasala je protiv, a izdvojili su se Čile i Kolumbija koji su glasali za dok su Kostarika, Meksiko, Turska, Island i Norveška bile suzdržane.

Manjina koja je prošlog tjedna glasovala protiv rezolucije predstavlja tek 15 posto svjetske populacije, a ona koja ju je podržala 80 posto, naglašavaju u udruzi.

OECD je u priopćenju nakon glasanja u UN-u istaknuo da izmjenom poreznih propisa žele "pomoći u sprečavanju porezne evazije, štititi od erozije poreze baze i suzbijati nezakonite financijske tokove".