Prema podacima DZS-a godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 2,1%, što predstavlja usporavanje u odnosu na studeni (2,6%). Prosječna godišnja stopa inflacije u 2011. je iznosila 2,3 posto. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene pale za 0,4 posto. S obzirom na očekivano slabljenje baznog učinka cijena nafte, doprinos energije godišnjem rastu cijena znatno je oslabio. Tako su potrošačke cijene isključimo li energiju porasle 1,9% godišnje. S druge strane, doprinos cijena prehrambenih proizvoda je značajniji. Isključe li se cijene energije i prehrane iz indeksa, rast je iznosio 1,1 posto.

Cijene prehrane u prosincu su porasle 3,7% godišnje, pri čemu su značajnije porasle cijene ribe (+7,8%), ulja i masti (+6,8%), mlijeka, sira i jaja (+5,5%) te kruha i žitarica (+5,4%). Iako je doprinos cijena energije ukupnom rastu nešto oslabio, cijene u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva porasle su 3,0% godišnje, pri čemu su cijene tekućih goriva porasle za 23,9% godišnje, što je posljedica prelijevanja s svjetskih robnih burzi odnosno rasta cijena sirove nafte. U ovoj kategoriji treba spomenuti i opskrbu vodom, gdje su cijene porasle za 5,1% godišnje.

Tijekom cijele godine cijene duhana značajno su pridonosile godišnjem rastu cijena zbog rasta cijena na početku prošle godine. Na mjesečnoj razini najveći doprinos padu potrošačkih cijena došao je od cijena odjeće koje su se smanjile za 4,2% u odnosu na studeni. U ovoj godini cijene nafte vjerojatno neće toliko utjecati na inflaciju kao prošle godine s obzirom na usporavanje svjetskog gospodarstva i posljedično smanjenje potražnje za naftom. Ipak, mogući politički nemiri na Bliskom Istoku ostaju rizik za rast cijena nafte. Zbog slabe domaće potražnje, ne očekujemo pritisak na rast potrošačkih cijena s te strane. Međutim, najavljeno povećanje PDV-a i pojedinih administrativno utvrđenih cijena (primjerice električne energije), zasigurno bi utjecalo na rast potrošačkih cijena.