Pozitivna kretanja na domaćem tržištu rada tijekom 2008. godine potvrdila je i objava ankete o radnoj snazi za četvrto tromjesečje 2008. godine. Prema navedenoj anketi Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti mjerena prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), za razdoblje od listopada do prosinca prošle godine iznosila je 8,7%. U navedenom razdoblju bilo je nezaposleno prosječno 155 tisuća osoba.

Ako usporedimo anketnu stopu zaposlenosti s trećim tromjesečje 2008. godine (7%), vidljiv je rast broja nezaposlenih osoba, što je prvenstveno posljedica sezonskih oscilacija odnosno smanjenja broja zaposlenih osoba nakon završetka glavne turističke sezone. Prema spolnoj strukturi i dalje je izraženija nezaposlenost kod žena. Naime, stopa anketne nezaposlenosti kod žena iznosi 10,6% dok je ona kod muškaraca znatno niža te iznosi 7%.

U istom promatranom razdoblju prosječan broj nezaposlenih osoba prema evidenciji DZS-a iznosio je oko 234 tisuće, dok je prosječna stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 13,3%. Znatno viša razina nezaposlenosti u usporedbi s podacima dobivenima anketom o radnoj snazi ukazuju kako je određeni broj službeno nezaposlenih osoba aktivan kroz "rad na crno" ili aktivno ne traži zaposlenje.

Promatrano za cijelu 2008. godinu, prosječna stopa anketne nezaposlenosti iznosila je 8,4% što predstavlja najnižu razinu još od 2000. godine, odnosno prosječan broj nezaposlenih osoba tijekom protekle godine bio je oko 149 tisuća. Unatoč navedenim pozitivnim kretanjima vidljivi su i određeni nepovoljni pokazatelji. Tako se stopa aktivnosti, koja pokazuje udio zaposlenih i nezaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu, tijekom 2008. godine kretala oko 48%. Navedeni podatak ukazuje na mogući nedostatak radne snage odnosno strukturnu nezaposlenost na hrvatskom tržištu rada. U kratkom roku manjak raspoložive radne snage dovodi do pritisaka na rast plaća, koje umanjuju međunarodnu konkurentnost. U dužem razdoblju ugrožava se stabilnost fiskalnog sustava (pogotovo uzimajući u obzir relativnu veličinu izdvajanja za mirovine i transfere stanovništvu u proračunu) te se javlja i negativan utjecaj na gospodarski razvoj.

U narednom razdoblju uslijed usporene gospodarske aktivnosti i značajnog pada industrijske proizvodnje i proizvodnosti rada, te ostalih negativnih gospodarskih pokazatelja očekujemo i povećanja broja nezaposlenih osoba što će posljedično dovesti i do rasta stope anketne nezaposlenosti.