Nakon tri uzastopna mjeseca pada, prosječna neto plaća u ožujku je zabilježila rast na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna je neto plaća u ožujku iznosila 5.480 kuna, što je nominalno 238 kuna ili 4,5% više nego u veljači.

U odnosu na ožujak prošle godine neto plaća i dalje bilježi nominalni rast, što je posljedica ukidanja kriznog poreza na plaće, mirovine i ostala primanja, koji se obračunavao na iznos neto plaće, te promjena u sustavu poreza na dohodak, upozoravaju analizirajući DZS-ove podatke analitičari Raiffeisen banke. Kada se nominalni godišnji rast, koji je iznosio 2,3%, korigira za stopu inflacije, prosječna neto plaća na godišnjoj razini i dalje bilježi pad, od 0,3% (četvrti uzastopni mjesec).

Slična kretanja mogu se primijetiti i na razini prvog tromjesečja. Iako je prosječna neto plaća zabilježila nominalan rast od 1,8% u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, u realnom je izrazu ostvarila pad od 0,4%. Kao i kod neto plaće, i prosječna je bruto plaća u ožujku zabilježila razmjerno snažan rast u odnosu na veljaču. U spomenutom mjesecu prosječna bruto plaća je iznosila 7.894 kune, što je 411 kuna (ili 5,5%) više nego u veljači. Na godišnjoj razini nominalnije rast osjetno manji nego kod neto plaća (+0,8%). Naime, budući da se posebni porez na plaće, mirovine i ostala primanja obračunavao na iznos neto plaće, pozitivan doprinos na bruto plaće s te je strane izostao.
Prosječna bruto plaća za prvo tromjesečje iznosila je 7.672 kune, što je u nominalnom izrazu svega 0,5% više u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine pa je realno ostvaren pad od 1,7% godišnje. Provedene promjene u sustavu oporezivanja dohotka i ukidanje ''kriznog poreza'' najviše su utjecali na nominalni godišnji rast neto dohotka građana, a tako će ostatii u sljedećim mjesecima.

U cijeloj 2011. godini analitičari RBA očekuju blage prosječne nominalne stope rasta pa će realna promjena isplaćene prosječne neto plaće, uz očekivanu prosječnu stopu inflacije od 3%, biti blago negativna (-0,6%). Uz stagnaciju plaća, slabo tržište rada (malu zaposlenost i visoku nezaposlenost) te visoku razinu pesimizma potrošnja stanovništva je ograničena.