U odnosu na prosinac lani prosječna isplaćena neto plaća realno je viša za 2,3 posto.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 12.007 kuna, dok je najniža plaća, od 4.468 kuna, isplaćena u proizvodnji odjeće.

Po podacima DZS-a, medijalna neto plaća za siječanj iznosila je 5.846 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća za siječanj iznosila je 9.261 kunu, što je realno 2,4 posto više nego za prosinac.

Na godišnjoj razini, prema siječnju 2019., prosječna je bruto plaća bila realno viša za 2,3 posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena za siječanj iznosila 36,63 kune, a bruto 49,91 kunu.

U siječnju je prosječna neto satnica bila za 2,2 posto manja nego u mjesecu ranije, dok je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto.

Bruto satnica je, pak, na mjesečnoj razini bila niža za 2,1 posto, a na godišnjoj viša za 4,3 posto.

U siječnju su bila prosječno 183 plaćena sata, što je za 5,2 posto više nego u prethodnom mjesecu. Pritom je najveći broj plaćenih sati ostvaren u vodenom prijevozu (191), a najmanji u socijalnoj skrbi bez smještaja (166).

Metodološka unapređenja

DZS je ujedno objavio da se u vezi s revizijom broja zaposlenih iz rujna 2019., koja je provedena radi izostavljanja određenih kategorija zaposlenih iz obuhvata, od kojih su najbrojnije mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima - radnici koji su na temelju radnog odnosa izaslani na rad u inozemstvo, nastavlja proces sveobuhvatnog prelaska na obrazac JOPPD i metodološko usklađivanje s trendovima na tržištu rada i s metodologijom izračuna ekvivalenta punoga radnog vremena prema standardima Eurostata.

Prema staroj metodologiji prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj za siječanj iznosila 6.658 kuna, a prema novoj 6.796 kuna ili 138 kuna, odnosno 2,1 posto više.

Prosječna bruto plaća prema staroj metodologiji iznosila je 9.026 kuna, a novoj 9.261 kunu. To je 235 kuna ili 2,6 posto više.

Rast iznosa neoporezivih primitaka

DZS je objavio i podatke o kretanju i strukturi neoporezivih primitaka. Prema tim podacima, prosječni neoporezivi primici iskazani po broju primatelja, u prosincu prošle godine iznosili su 2.625 kuna što je pet posto više u odnosu na godišnjoj razini. Gledano po broju zaposlenih iznosili su 2.491 kunu ili 8,9 posto više.

U odnosu na prosinac 2016. godine, prosječni neoporezivi primici po broju primatelja povećani su za 79,1 posto. Isplata neoporezivih primitaka po svim zaposlenima koji su primili redovitu plaću više nego udvostručila (porast od 120,7 posto) u prosincu 2019. u odnosu na prosinac 2016. godine.

U DZS-u smatraju da su ti porasti rezultat porezne reforme.

Osim toga, mala razlika između neoporezivih primitaka po primatelju neoporezivog primitka u odnosu na neoporezive primitke po zaposlenima koji su primili redovitu plaću upućuje na to da su većini zaposlenika u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj isplaćene božićnice u prosincu 2018. i 2019. godine, kažu u DZS-u.