Novi podaci Ministarstva financija o prihodima državnog proračuna za ožujak pokazuju katastrofalan podbačaj od gotovo milijardu kuna (deset posto) u odnosu na isti mjesec u prošloj godini, tako da su iznosili tek 8,2 milijarde, dok su u 2010. bili 9,2 milijarde kuna. Glavninu manjka u tom crnom ožujku zabilježili su ukupni porezi, dok su socijalni doprinosi bili otprilike na istim razinama. Posebno zabrinjava to što su prihodi od poreza na dodanu vrijednost pali za 250 milijuna kuna, što je jedan od glavnih indikatora za pad ili rast ukupne potrošnje, pa tako i gospodarstva.

Proračunski primici od poreza na dobit pali su za 160 milijuna kuna, a ne samo zbog smanjenja trošarina za naftu, ta je stavka umanjena za 250 milijuna kuna. Ukupno su u prva tri mjeseca ove godine prihodi državnog proračuna manji za oko 1,1 milijardu kuna, zahvaljujući činjenici da se u siječnju i veljači punjenje državnog proračuna ipak odvijalo koliko-toliko prema projekcijama Ministarstva financija. Sada je jasnija odluka Vlade da javnim poduzećima u državnom vlasništvu naredi da najmanje polovinu pripadajuće dobiti za prošlu godinu uplate na račun državne riznice, pa se očekuje da će se od toga uprihoditi oko 1,1 milijardu kuna. To, međutim, ne umanjuje činjenicu da Vladine mjere za oporavak gospodarstva nisu ostvarile očekivane učinke i da gospodarstvo jednostavno ne uspijeva financirati proračun onako kako su to zamislili na Markovu trgu.

Jedan od najjačih argumenata za tu tvrdnju, osim crne statistike, jest upravo činjenica da je Vlada najavljivala kako će oporavljena javna poduzeća dati glavni investicijski obol rastu gospodarstva, a onda im je naknadno odlučila ukrasti novac potreban za te investicije kako bi krpala proračunske rupe. Pad prihoda od PDV-a posve se lijepo naslanja na podatak Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojemu je promet od trgovine na malo u ožujku zabilježio realni pad na godišnjoj razini od dva posto, što je povratak negativnim trendovima prvi put nakon lipnja prošle godine i pokazuje da oporavak maloprodaje još nije blizu.

Tužni podaci DZS-a pokazuju i da je industrijska proizvodnja u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježila pad od 4,9 posto, što je deseti uzastopni kvartal u kojem industrija bilježi pad. Robni je izvoz u istom razdoblju zabilježio smanjenje od 4,1 posto, dok je uvoz bio veći za 1,2 posto. Ivana Jović, analitičarka Privredne banke, stoga je zaključila da će u prva tri mjeseca, što su pokazale analize i ostalih ekonomista, gospodarstvo zabilježiti pad od dodatnih jedan posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Ovom prilikom valja reći da je većina ekonomista i prije loših podataka za ožujak korigirala podatke o rastu BDP-a u ovoj godini na ispod 1,5 posto, a sada će ta korekcija možda ići i ispod jedan posto. Naravno, uz uvjet da turistička sezona bude uspješna, jer očito je da nas industrija ove godine neće povući sa dna.

Pridodajmo svemu tome činjenicu da je prosječna mjesečna isplaćena plaća za veljaču 2011. godine iznosila 5242 kune i bila je za 2,3 posto realno manja u odnosu na siječanj 2011. godine, dok je u odnosu na veljaču 2010. godine bila realno manja za 0,5 posto. Treba li podsjetiti na to daje litra eurosupera 95 prvi put otišla iznad 10 kuna, da su od početka godine nekoliko puta poskupljivali brašno, ulje, kruh, kava i drugih prehrambeni proizvodi. Sve to govori da smo u prva tri mjeseca ove godine živjeli lošije, daje gospodarstvo realno palo, te da će oporavak ove godine biti slabiji nego što se očekivalo. Uz to, analitičari tvrde da će nezaposlenost u prvom kvartalu 2012. godine biti veća nego u prvom tromjesečju ove godine, a nakon što se oporavi u ovogodišnjem ljetnom razdoblju.

Gdje je kraj?
Skuplje gorivo, brašno, ulje, kruh, kava i brojni drugi prehrambeni proizvodi. Prosječna plaća za veljaču 2011. godine iznosila je 5242 kune i bila je za 2,3 posto realno manja u odnosu na siječanj 2011. godine. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost pali su za 250 milijuna kuna. Promet od trgovine na malo u ožujku zabilježio je realni pad na godišnjoj razini od dva posto. Industrijska proizvodnja u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježila je pad od 4,9 posto. Izvoz u prvom kvartalu bilježi smanjenje od 4,1 posto, dok je uvoz veći za 1,2 posto.

Vide se naznake oporavka
U resornome Ministarstvu financija tvrde da ne žele reći da podaci državnog proračuna za prva tri mjeseca pokazuju oporavak gospodarstva, ali da ipak postoje znakovi koji upućuju na početak oporavka. To tumače analizom prema kojoj je točno daje robni izvoz pao za 4,1 posto u prvom kvartalu, ali daje, kad se izuzme negativni utjecaj pada izvoza u brodogradnji, ostvaren rast izvoza od pet posto. Kad je u pitanju pad prihoda od PDV-a u ožujku, iz Ministarstva tumače da se to može objasniti većim povratom PDV-a poduzetnicima koji uvoze.

Umirovljenici prehranjuju sebe, nezaposlenu djecu i unučad
Poskupljenja su umirovljenicima problem, ali to im nije najgore. Najgore je to što im djeca ostaju bez posla, pa onda od jedne mirovine moraju prehranjivati sebe, nezaposlenu djecu i unučad, veli Jadranka Gojak-Radman, tajnica Udruge umirovljenika Split. Ako su u istom kućanstvu, to nekako ide jer, kako se kaže, gdje ima za četiri tanjura, bit će i za peti. Teže je ako žive u odvojenim kućanstvima. Umirovljenici žive tako da prvo plate sve režije, a njima što ostane. To je populacija kojoj trebaju lijekovi, a većina ih nije na listi besplatnih lijekova pa ih moraju plaćati, kao i dopunsko osiguranje jer sebi ne mogu priuštiti da završe u bolnici bez dopunskog. Umirovljenici štede na hrani, moraju tu otkidati, drukčije ne mogu. Onda oko podne, kad je najjeftinije na pazaru i ribarnici, kupe nešto za jelo i rastežu od prvog do prvog, te jednako kao i ostali kupuju na akcijama u trgovačkim centrima nastojeći uštedjeti. Najvažnije je da se gospodarstvo pokrene, da se djeca umirovljenika zaposle, jer tada bi rasle i uplate u mirovinski fond, kaže Jadranka Gojak-Radman.