U Institutu IGH pod vodstvom predsjednika Uprave Jure Radića provodi se radikalno preoblikovanje u holding, koji bi se trebao sastojati od četiri trenutačna instituta koji su zamišljeni kao društva s ograničenom odgovornošću, doznaje se iz građevinskih krugova. Štoviše, priča se da su najmanje za jedan dio IGH zainteresirani i strani kupci od kojih se, među ostalim, spominje i moćni Bechtel.

Institut IGH već dulje uspješno surađuje s Bechtelom, koji usluge njegovih laboratorija koristi i za potrebe svojih inozemnih gradilišta u širem hrvatskom okruženju pa zanimanje Bechtela domaće građevinske krugove ne iznenađuje. Iz Instituta IGH do zaključenja broja nisu odgovorili na pitanja o reorganizaciji i zanimanju određenih inozemnih kompanija za njegove dijelove.

Normativ 'free'

Time se situacija dodatno komplicira jer velik dio građevinske struke smatra da pojedini dijelovi Instituta, kao što je Institut za materijale i konstrukcije, koji su znani i kao laboratoriji IGH, nikada nisu trebali biti privatiziran, već ostati u državnim rukama. Tako je i Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavca graditeljstva Hrvatske, u nedavnom intervjuu za Business.hr izjavio da su institucije od državnog značaja nepotrebno privatizirane, zaključivši da u Hrvatskoj danas ne postoje nikakvi normativi. Založio se za osnivanje stručnog tijela koje bi na neki način svi financirali jer smatra da se samo tako može osigurati razvoj i standard budući da je Hrvatskoj potrebno objektivno tijelo koje ne podliježe tržištu. Ista takva državna tijela postoje u Njemačkoj ili Austriji, ali ne i u Hrvatskoj. Velik dio građevinske struke smatra da je danas preskupo osnivati takvo novo tijelo, a rješenje pronalaze u državnom preuzimanju IGH-ovih laboratorija.

Uštede države

To je prilično stara ideja, ali se danas objašnjava novim momentima kao što je najava velikih državnih investicija u velike infrastrukturne projekte. Iz građevinskih krugova objašnjavaju da bi država time prošla mnogo jeftinije jer bi uštedjela na obveznom dijelu istražnih ispitivanja, sanacija, kontrole kvalitete, a velika državna poduzeća na taj bi način plaćala državi i njoj bi ostajao novac. Nije zanemarivo da bi se usput povećao interes države da konačno sredi nered na tržištu građevnih proizvoda.

IGH bio jedini

Sve je počelo sredinom 2000-ih godina, kada je Hrvatska preuzela europsku direktivu o slobodnom prometu robe, usluga i proizvoda te postupno implementirala direktivu u svoje zakonodavstvo kako bi ga prilagodila europskom na temelju čega nastaje i tadašnji Zakon o gradnji. On je kasnije doživio neke izmjene pa iz njega 2008. godine nastaje Zakon o građevnim proizvodima, koji zajedno s pripadajućim pravilnicima i propisima definira ukupnu kontrolu kvalitete svega što se ugrađuje u neku građevinu, od betona do prozora ili protupožarnih uređaja.

Da bi neko poduzeće moglo potvrđivati sukladnost građevinskih proizvoda, resorno ministarstvo izdaje ovlaštenja tvrtkama sukladno određenim uvjetima. Na početku je propisima za dobivanje takvog ovlaštenja odgovarao samo IGH jer je u njegovom vlasništvu bio moderan laboratorij s velikim brojem stručnjaka na svojem polju. IGH-ovi laboratoriji danas zapošljavaju više od 190 ljudi.

Vremenom je sve više tvrtki dobivalo takva ovlaštenja, od kojih neke i pod sumnjivim okolnostima, a glavne nevolje nastaju velikim padom građevinskog sektora u kojemu je kolač postajao sve manji, a gladnih je usta bilo sve više. Zbog toga cijene danas sve više teže nuli i posao pomalo postaje neisplativ, čime se dodatno srozava kvaliteta. Građevinari upozoravaju da uza sve to postoji gomila neovlaštenih tvrtki koje samo printaju papire, što uspoređuju s tragedijom jer čini se da državu nije pretjerano briga za takav nered na tržištu. Čini se da spas vide u preuzimanju dijelova Instituta IGH iako će zadnja biti vlasnika Instituta IGH i Jure Radića, za čijeg je predsjednikovanja došlo do najjačeg udara krize koja je promijenila planove cijeloga građevinskog sektora čiji je glavni cilj danas, kako javno svjedoče čelni ljudi građevinskih kompanija, jednostavno preživjeti.