Poglavarstvo Međimurske županije početkom ožujka trebalo bi pripremiti model privatizacije Ljekarni Čakovec, a natječaj za prikupljanje ponuda mogao bi se raspisati već s 1. travnjem, dan nakon što istekne Vladina Uredba kojom se zabranjuje prijenos osnivačkih prava nad ljekarnama s jedinica lokalne uprave na privatne tvrtke. Time se nastavlja proces koji je Međimurska županija već započela krajem 2006., no ovog puta s izmijenjenim modelom privatizacije, ali i mogućnošću da se od prodaje utrži čak dvostruko više nego u prvom pokušaju. Međimurski župan Josip Posavec smatra da država ovog puta privatizaciju neće zaustaviti, a ako je u pravu, to bi moglo značiti pokretanje lančanog procesa privatizacije ljekarništva na koji s nestrpljenjem čekaju potencijalni kupci. Belupo će se, primjerice, javiti na natječaj za Čakovec ako se on raspiše, doznajemo u toj kompaniji. Za Čakovec je svojedobno najviše interesa pokazivala Medika, a i Atlantic Grupa javno je dala do znanja da je zainteresirana za državne ljekarne. Kako neslužbeno doznajemo, privatizaciju ljekarni čeka i Phoenix Farmacija, veledrogerija koja se dosad nije upuštala u utrku za privatnim ljekarničkim lancima prema kojima je uglavnom išao Emil Tedeschi i u manjem dijelu Belupo. S druge strane, rezerve još postoje jer je Zakon o privatizaciji ljekarni tek u izradi, dok bi se privatizacija sad zapravo provela kroz rupu u Zakonu o ljekarništvu. U Zakonu o ljekarništvu nigdje se izrijekom ne navodi da se ne može prenositi vlasništvo s lokalne jedinice u privatne ruke, već stoji samo da se ljekarnička djelatnost može obavljati u privatnoj praksi davanjem u zakup dijelova ljekarničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač županija. Jedna od prvih koja je rupu u zakonu pokušala iskoristiti 2006. je bila Međimurska županija koja je prije donošenja uredbe o zabrani uspjela tek otvoriti pristigle ponude na svoj oglas za iskazivanje javnog interesa. Tad je najbolja ponuda za preuzimanje stopostotnog vlasništva nad ukupno devet ljekarni iznosila 35 milijuna kuna, a danas se popela na čak 60 milijuna kuna, zahvaljujući procesu restrukturiranja.
- Mi od privatizacije nismo odustali i čim se otvori mogućnost pokrećemo proces kojim planiramo ostvariti dodatan prihod u županijskim proračun, s tim da smo jedina županija koja je uredivši poslovanje uspjela povećati vrijednost ljekarničkog lanca. Probat ćemo pronaći model po kojem bismo zadržali 26 posto vlasničkog udjela, a za razliku ćemo tražiti strateškog partnera. U ugovor o partnerstvu također planiramo ugraditi i neke mehanizme kontrole u slučaju da ne budemo zadovoljni s ponašanjem strateškog partnera, izjavio je za Poslovni župan Josip Posavec.
Naime, Ljekarne Čakovec prošle godine ostvarile su 6,5 milijuna zadržane dobiti koja je uplaćena u županijski proračundobit čakovečkih Ljekarni iz nekoliko prethodnih godina u iznosu od 6,5 milijuna kuna uplaćena je u proračun Međimurske županije za investicije u zdravstvu. Za ovu godinu očekuje se bruto dobit od pet milijuna kuna. Posavec ističe da je dobit povećana unatoč tome što nisu povećani cijene, a značajno ni promet, već je to rezultat racionalizacije unutar ustanove. Revidirani su ugovori s dobavljačima i centralizirana nabava, a u ustanovu je uloženo milijun kuna za uređenje ljekarni.Pitanje hoće li Posavec ovog puta uspjeti privatizirati ljekarne postavili smo jučer ministru zdravstva Darku Milinoviću, no do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Hrvatska ljekarnička komora koja je glavni protivnik privatizacije ljekarni bez adekvatne zakonske regulative. Predsjednik komore tvrdi da bi takva privatizacija bila protuzakonita. "Istina je da Uredba ističe i da se ne može donijeti nova. Međutim, smatramo da se ovakva privatizacija kosi i sa Zakonom o ljekarništvu, ali i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u kojem stoji da se oblici vlasništva u zdravstvenim ustanovama mogu mijenjati samo iz državnog u županijsko ili gradsko", kaže Portolan. Ako Međimurska županija raspiše natječaj za prodaju ljekarni Čakovec, Komora će podnijeti tužbu protiv Županije pozivajući se upravo na navedene zakonske odredbe. Portolan čak smatra da bi tužbu mogla podnijeti i država, te da bi Vrhovni sud u tom slučaju poništio privatizaciju. - Ako Vlada dozvoli privatizaciju bez prethodno utvrđenih zakonskih osnova, treba snositi posljedice i odgovornost, kaže Portolan te zaključuje da Komora nije protiv privatizacije, no ona se mora provesti zakonito i pravedno, s tim da bi mogućnost prvokupa trebali imati zaposlenici.