Potezi Vlade i gospodarska kretanja u posljednja dva mjeseca ublažili su, ionako mršav, optimizam Hrvatske narodne banke. Dok se u listopadu na 2013. gledalo kao na godinu koja će donijeti 1-postotni rast, to je očekivanje korigirano na tek 0,3 posto, no i ta brojka je pod upitnikom. Središnja banka sada predviđa da bi realna stopa rasta mogla dosegnuti tek 0,3 posto, a budući da će ona ponajviše ovisiti o investicijama javnih tvrtki, u slučaju njihovog podbačaja neće biti ni rasta.Za oporavak u ovoj godini ima vrlo malo prostora, može se iščitati iz prve ovogodišnje analize domaće ekonomije. Osobna potrošnja ponovno će zabilježiti pad i donijeti negativan utjecaj na rast zbog trenda rasta nezaposlenosti, pada dohotka te nastavka razduživanja, a niža će vjerojatno biti i državna potrošnja. Od svih sastavnica BDP-a pozitivan doprinos može se očekivati tek od investicija, prvenstveno onih javnih, te izvoza roba i usluga. Glavni trgovinski partneri trebali bi povećati svoj uvoz, između ostalog i iz Hrvatske, pa će domaći izvoznici dobiti blagi poticaj.

Pogoršanje rejtinga
Kamen spoticanja ostaje fiskalna politika Banskih dvora zbog koje prijeti snažan rast duga u 2013. pa kreditni rejting ponovno može doći u pitanje, upozorava HNB. Proračun za 2013. planira fiskalnu ekspanziju pa bi ukupan manjak opće države mogao dosegnuti 5,8 posto BDP-a. Uz rast poreznog opterećenja, država predviđa veći rast rashoda nego prihoda, pri čemu bi se najviše trebali povećati rashodi za investicije i sanaciju bolnica, pa će se uz takav manjak javni dug opće države nastaviti snažno povećavati. "Iako se raspoloženje tržišta prema zemljama u nastajanju, pa tako i Hrvatske, u posljednjih nekoliko mjeseci popravilo, proračunska kretanja mogu dovesti do pogoršanja kreditnog rejtinga, kao i ponovnog povećanja premije za rizik", jasno upozorava središnja banka. Uz izostanak reformi koje bi povećale izvoz, nedostaju i mjere za bolju poslovnu klimu, a nakon smanjenja doprinosa na plaće u 2012. koje su povećale izvoznu konkurentnost, izgleda da se od takvih reformi u 2013. odustalo, dok se ukupno porezno opterećenje povećalo, primjećuje HNB.

Lista ranjivih zemalja
Osim domaćih kritika, Hrvatska bi uskoro mogla dospjeti na listu ranjivih zemalja Europske komisije i zato bi Vlada prije toga trebala provesti reforme, upozorava HNB. Potaknuta krizom EK proširila je ekonomske kriterije prema kojima utvrđuje makroekonomske neravnoteže svojih članica i nalaže eventualne mjere.

Javni dug prijeti
Iako Hrvatska još nije članica, vidljivo negativno iskačemo u tri od jedanaest pokazatelja ranjivosti: međunarodnim ulaganjima, padu udjela izvoza u svjetskom izvozu i broju nezaposlenih. Iako je javni dug još u dopuštenim okvirima, njegova dinamika je nepovoljna pa bi već u 2014. mogao probiti i četvrti kriterij. HNB upozorava da će Hrvatska već u idućem izvješću Europske komisije biti identificirana kao ranjiva zemlja pa će uslijediti mjere. Osim što Europa ekonomske pokazatelje koristi kao indikatore konvergencije, oni su za Hrvatsku još dodatno bitni jer bi mogli postati neformalni kriteriji za brzinu uvođenja eura.