"Iz svih ovih mjera, kriterija i uvjeta koje smo propisali i načina na koji postupamo, poprilično je jasno kakvu smo visoku razinu povjerenja dali poduzetnicima u našim odnosima i od njih molimo i tražimo da na isti način odgovore. Jer, upravo to povjerenje je ključni preduvjet za ostvarenje solidarnosti o kojoj svi pričamo", rekao je Marić.

Dodaje, naime, kako svi koji na neki način mogu pridonijeti gospodarskoj aktivnosti, a time i financiranju funkcija države, trebaju dati svoj obol kako bi se načelom solidarnosti pomoglo onima koji, ne svojom krivnjom, ne mogu raditi.

Marić je najavio da će Vlada nastaviti činiti sve kako bi pomogla poduzetnicima, a da građani mogu računati da će u nekim od idućih krugova i mjera fokus biti više usmjeren njima i drugim mjerama, osim onih koje se im sada na raspolaganju kao što su moratorij na kreditne obveze i mjere vezano uz porezne obveze.

Naknada za plaće radnika 4.000 kuna neto

Vlada je travanjski paket mjera razradila kroz nekoliko zaključaka i odluka te zakonske prijedloge, primjerice izmjena Općeg poreznog zakona, Zakona o izvršavanju proračuna, Zakona o računovodstvu, koje je uputila u hitnu saborsku proceduru.

Vlada je tako odlučila povećati potpore poduzetnicima u poteškoćama za očuvanje radnih mjesta odnosno isplate plaća radnicima s 3.250 kuna povećava na 4.000 kuna neto. Ujedno, država preuzima davanja na tih 4.000 kuna, koja otprilike iznose 1.460 kuna po zaposlenom, što je to ukupno 5.460 kuna.

Kako je istaknuto na jučerašnjem predstavljanju, ta mjera će u travnju i svibnju, uz ono što je već predstavljeno u ožujku, koštati oko 8,5 milijardi kuna, a mogu je koristiti poslodavci koji ne otpuštaju radnike.

"To nije plaća, nadam se i uvjeren sam da će brojni poduzetnici svojim zaposlenicima isplatiti i veću plaću od 4.000 kuna", rekao je Marić

Istaknuo je kako će se i za sve kojima je isplaćena ili će biti isplaćena potpora od 3.250 kuna za ožujak, biti oslobođeni plaćanja javnih davanja odnosno doprinosa.

Podsjetio je i kako je iznos od 4.000 kuna vezan i uz zadnji krug porezne reforme u kojem je osnovni osobni odbitak podignut na 4.000 kuna, što znači da taj iznos nije u ′škarama′ poreza na dohodak, ali se na to plaćaju doprinosi iz i na plaću što će država preuzeti na sebe.

Zadnji podaci pokazuju da je tu mjeru zatražilo 66.000 poduzetnica za više od 400.000 radnika, a za ožujak se zahtjevi mogu podnijeti do 5. travnja, rekao je Marić.

Najavio je da će isplata biti prije Uskrsa, odnosno do 10. travnja, a tog bi se principa držali i u svibnju i lipnju.

Oslobođenje od poreza na najteže pogođene; PDV po naplati računa

Vlada se odlučila i za više mjera u području javnih davanja poglavito poreza na dohodak, dobit i doprinosa.

"Ako ste poduzetnik koji je pogođene koronavirusom, i to se vidi ili će se vidjeti u padu prihoda na godišnjoj razini za više od 50 posto, bit ćete u potpunosti ili djelomično oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, na dobit i doprinosa", istaknuo je Marić.

Tako će poduzetnici s godišnjim prihodom manjim od 7,5 milijuna kuna, a takvih je 93 posto, koje imaju pad prihoda veći od 50 posto, biti u potpunosti oslobođeni plaćanja poreznih obveza - poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa.

One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda godišnje bit će djelomično oslobođeni plaćanju poreza sukladno padu prihoda.

Marić iznosi i primjer - 65 posto pad prihoda u travnju, svibnju i lipnju, i tih 65 posto je potpuno oslobođeno plaćanja javnih davanja u ta tri mjeseca, dok za preostalih 35 posto vrijedi ono što je i sada na snazi - u ova tri mjeseca niste u obvezi plaćanja (vrijedi odgodni učinak), a nakon toga obročna otplata do 24 mjeseca.

U tom je paketu i mjera po kojoj će ubuduće svi, dakle i velike tvrtke s prihodom većim od 7,5 milijuna kuna, plaćati PDV tek po naplati izdanih računa odnosno naplaćenoj realizaciji.

Do sada su, naime, po naplaćenim računima PDV plaćali samo mali poduzetnici (s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna), a sada će odgodu plaćanja PDV-a do naplate imati i sve ostale tvrtke.

"Način obračuna kao takav ostaje, ali država za vrijeme trajanja posebnih okolnosti provodi princip koji kaže - ono što nije naplaćeno ide u odgodu, ono što je naplaćeno i plaćeno, naravno, to je obveza uplate u državni proračun", objašnjava Marić.

Smatra da se iz tih mjera jasno vidi i intencija - oslobođenje za izravne poreze, kao što su porez na dohodak, dobit i doprinosi, a PDV, kao neizravni porez gdje porezni obveznik nije i onaj koji snosi krajnji teret obveze nego netko treći, princip je - ono što ste naplatili uplatiti u državni proračun, a ono što niste ide u odgodu.

Ministar financija je istaknuo i kako će se to proširenje uvesti i na PDV pri uvozu i to na svu robu. Do sada je to vrijedilo kod uvoza opreme i strojeva, a sada proširujemo na sve, rekao je Marić.

Najavio je da će PDV-a biti oslobođene donacije za opremu u ovoj situaciji. Propisat ćemo oslobođenje za doniranje opreme, ali i opreme koja se donira iz uvoza, naglasio je.

Ministar financija je istaknuo i kako se mjerama koje se poduzimaju želi smanjiti administriranje.

Po podacima koje je iznio, do sada je 62.086 poduzetnika podnijelo zahtjev za poreznu odgodu, od čega je obrađeno već 59 posto.

I HZZ i Porezna uprava rade maksimalne napore da što prije obrade te zahtjeve, poručio je.

Predaja financijskih izvještaja produljena do kraja lipnja

Među mjerama iz travanjskog paketa je i produljenje roka za predaju financijskih izvještaja za 2019. godinu, s 30. travnja na 30. lipnja.

Pritom se, dodaje Marić, odgađaju i svi pripadajući obrasci i pripadajući obračun poreza na dobit, koji je vezan uz to.

Pritom se poduzetnici oslobađaju i plaćanja naknade Fini za objavu financijskih izvještaja.

Radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, Vlada je ujedno zadužila Finu za izradu i vođenje digitalne platforme, putem koje će se omogućiti elektroničko podnošenje prijave za mjere, prikupljanje podataka nužnih za odluku o odobrenju mjere te osigurati izvještajni sustav za praćenje realizacije mjera.

Zakonske izmjene za mogućnost većeg zaduženja

Uz zaključke i zakonske prijedloge koje je ministar Marić obrazložio na samoj sjednici, Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i izmjene Zakona o izvršenju državnog proračuna u ovoj godini, koje omogućuju dodatno zaduživanje za saniranje posljedica epidemije koronavirusa i za provedbu mjera za pomoć gospodarstvu.

Naime, Zakonom o izvršavanju proračuna u ovoj godini bilo je utvrđeno da se država na domaćem i inozemnom tržištu može zadužiti do 26,86 milijardi kuna, no predloženim izmjenama bi se država u ovim novim okolnostima mogla zadužiti i iznad tog iznosa. Također se omogućava i dodatno zaduživanje izvanproračunskih korisnika, a suglasnost za dodatno zaduživanje i njima i ministru financija davat će Vlada.

Ujedno je Vlada, zbog izvanrednih okolnosti uslijed epidemije Covid-19 privremeno odgodila primjenu fiskalnih pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Vlada je zaključkom zadužila proračunske i izvanproračunske korisnike za provedbu mjera usmjerenih na ograničavanje korištenja sredstava predviđenih proračunom.

Ujedno je najavila i da će pokrenuti pregovore sa socijalnim partnerima o visini osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te zaposlenih u javnim službama za 2020. godinu, kao i o isplati određenih materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorima te prava iz sklopljenih sporazuma o uvećanju koeficijenata složenosti poslova i dodataka na osnovnu plaću.

Ministarstvo državne imovine je zadužila za izradu smjernica za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu kako bi svoje poslovanje prilagodili novonastalim okolnostima, a i od lokalnih jedinica očekuje da, na odgovarajući način, provedu aktivnosti i mjere ušteda.