Zemlje Srednje i Istočne Europe ipak nisu alarmantno zadužene kako se to dosad plasiralo u javnosti, tvrde analitičari Erste Group. Problem je u tome što su izrazito pogrešno i netočno protumačeni podaci koje je konsolidirala BIS, Banka za međunarodna poravnanja, što je dovelo do prenapuhane priče o zaduženosti regije, tvrde Erste analitičari.

U samoj analizi Hrvatska nije posebno izdvojena kao zemlja koju dugovi stavljaju u žarište problema Eurozone, no analiza pokazuje da problem nije niti Mađarska ili Češka koje su se dosad spominjale kao neke od 'žarišnih' zemalja. Analitičari tvrde da su na temelju duboke analize podataka, metodologije i logike koji stoje iza objavljenih brojki shvatili u čemu je problem. Naime, podatak o 1,7 trilijuna dolara koliko je posudila Istočna Europa, od čega ove godine mora vratiti 400 milijardi, vodi na pogrešan trag. Ta brojka uključuje i novac posuđen iz inozemstva i zajmove koje su dale lokalne podružnice stranih banaka na lokalnim tržištima. Primjerice, banke koje šalju izvješća BIS-u izvijestile su da su Češkoj (gdje su ukupna potraživanja tih banaka ukupno teška 191 miijardu dolara dok je ukupni je vanjski dug 88 milijardi?!?) odobrile 55 milijardi dolara kredita, dok su istodobno banke od Češke pozajmile 26 milijardi, pa je neto dugovanje 29 milijardi, a to je samo jedna sedmina od 191 milijarde uključenih u konsolidirana izvješća BIS-a.

Drugi je primjer pogrešnog tumačenja podataka i posudba austrijskih banaka zemljama istočne Europe u visini 70 do 80 posto BDP-a. Velika je većina potraživanja uključenih u tu brojku zapravo aktiva koja je lokalno knjižena i financirana (prosječno barem dvije trećine u zemljama u kojima su prisutne austrijske banke), tvrde autori analize. To se pogrešno tumači kao inozemno ili financiranje regije, no to ne pokazuje pravo stanje stvari. Analitičari upozoravaju da bi neto, a ne bruto vanjski dug trebao biti mjerilo za analizu problematike financiranja. Takva analiza pokazuje da neto vanjski dug Mađarske nije velik problem i čak je niži nego u šest zemalja Eurozone.No dok visina zaduženosti nije alarmantna, velik će izazov za regiju biti održavanje iste razine priljeva kapitala kao i ranijih godina. S druge strane usporavanje priljeva kapitala dovest će do poboljšanja u deficitima tekućih računa platnih bilanci, kažu analitičari Erste.

Da nema razloga za panične novinske naslove potvrđuju još nekim brojkama. Detaljno analizirajući podatke BIS-a otkrili su da je zaduženost regije i njezina ovisnost o inozemnom financiranju zanemariva u usporedbi s istima u Zapadnoj Europi, tvrde. Primjerice, Velika je Britanija inozemstvu posudila 4,5 trilijuna dolara, Njemačka 2,3, Nizozemska 1,9 trilijuna, što je više nego cijela regija Istočne Europe koja uključuje 20 zemalja, zajedno s Ukrajinom, Turskom i Rusijom. Neke zapadnoeuropske zemlje moraju refinancirati ogromne dugove, Belgija primjerice 375 milijardi, Irska 477, Nizozemska 550 milijardi dolara. Razina je zaduženosti regije još uvijek niska i još uvijek postoji prostor za povećanje duga bez šokova u javnim financijama, zaključuju analitičari Erste Group.