U skladu s očekivanjima nastavlja se pad hrvatskog gospodarstva i na samom početku 2011. godine. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a i treću godinu za redom u prvom tromjesečju zabilježen je godišnji realni pad BDP-a. U odnosu na prvo tromjesečje 2010. realan pad iznosio je 0,9 posto.

Na nastavak negativnih trendova upućivali su podaci iz realnog sektora. Pad zaposlenosti, rast nezaposlenosti te realni pad neto plaća potvrđuju nepovoljna kretanja na tržištu rada. Uz to, nema oporavka ni kreditiranja stanovništva pa je posljedično trgovina na malo zabilježila realan pad od 0,4% godišnje. Stoga bi i objava konačnih podataka te sastavnica BDP-a (krajem lipnja) trebala pokazati negativan doprinos osobne potrošnje ratu BDP-u.

Obujam građevinskih radova i dalje pada, potvrđujući da je građevinska djelatnost još uvijek u dubokoj recesiji, ali i upućuje na zaključak da će i investicije nastaviti padati s obzirom da je građevinski sektor prije krize generirao veliki dio investicija (oko 16 posto).

Za razliku od prošle godine kada je pozitivan doprinos BDP-u dolazio od smanjenja razlike između uvoza i izvoza, u prvom će tromjesečju i to vjerojatno izostati budući da je robni izvoz zabilježio pad, a robni uvoz rast, dok usluge u prvom tromjesečju nisu toliko značajne pa vjerojatno neće uspjeti preokrenuti odnos između rasta izvoza i uvoza. Posljedica je to nepovoljno strukture izvoza (ali i uvoza) kao i niske konkurentnosti industrijskog i izvoznog sektora. Obzirom na pad proračunskih rashoda u prvom tromjesečju ne isključujemo mogućnost da i državna potrošnja, nakon rasta u posljednjem tromjesečju, ponovno zabilježi realan godišnji pada djelujući tako prociklički.

Nakon pada u prvom tromjesečju, drugo tromjesečje bi moglo donijeti blagi rast potaknut sezonskim zapošljavanjem i mogućim blagim rastom trgovine na malo. Međutim, više stope rasta (oko 1,5%) očekujemo tek u drugoj polovini godine s obzirom na očekivano dobru turističku sezonu i rast potrošnje turista, što bi se moglo pozitivno odraziti na maloprodaju. Na razini cijele godine očekujemo stopu rasta od 1%, a pozitivan doprinos još uvijek očekujemo od izvoza te investicija. Potencijalne prijetnje za ostvarivanje predviđenog rasta dolaze od odgode investicija i mogućeg nastavka smanjivanja zaposlenosti sa rastućim pritiskom na javne financije.