Prvi rezultati DZS-a o kretanju bruto domaćeg proizvoda u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju potvrdili su pad. Nakon blagog rasta u trećem tromjesečju (+0,2%), četvrto je donijelo povratak negativnim trendovima i realni pad BDP-a od 0,7% u odnosu na isto tromjesečje 2009. godine, što je nešto manji pad nego što smo očekivali. Na razini cijele godine, BDP je ostvario realan pad od 1,4 posto.

Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDP-a, očekujemo da je glavni čimbenik pada i dalje je snažan pad investicija, na što upućuju podaci iz građevinskog sektora te podaci o proizvodnji i uvozu kapitalnih proizvoda. Osobna potrošnja mogla bi zabilježiti pozitivne, ali tek blage stope rasta obzirom na izrazito nepovoljne trendove na tržištu rada te nisku razinu potrošačkog optimizma. Ipak, prema podacima DZS-a trgovina na malo u posljednjem je tromjesečju 2010. godine realno porasla 0,9% dijelom zbog baznog učinka, a dijelom zbog rasterećenja dohodaka ukidanjem kriznog poreza.

Državnu potrošnju i dalje očekujemo u negativnom teritoriju, dok pozitivan doprinos očekujemo od neto izvoza, budući da je robni izvoz u posljednjem tromjesečju rastao znatno snažnije od robnog uvoza ( u eurskim iznosima 26,6% vs 3,9%).
2010. je bila godina u kojoj je hrvatsko gospodarstvo drugu uzastopnu godinu provelo u recesiji. Usporedbe radi, među državama iz CEE regije uz Hrvatsku je jedino još Rumunjska zabilježila pad i u 2010. Uzrok tome leži prije svega u padu domaće potražnje te u nekonkurentnom gospodarstvu, odnosno izvozu, zbog čega nismo uspjeli u potpunosti iskoristiti oporavak u zemljama EU.

Prognoza za ovu godinu zasniva se na očekivanom rastu vanjske potražnje i predviđa blagi rast hrvatskog gospodarstva (+1,5%). Naime, unatoč očekivanom blagom oporavku uvoza izvoz bi i dalje trebao nastaviti s višim stopama rasta. Potencijalne prijetnje za ostvarivanje predviđenog rasta dolaze od očekivanog nastavka smanjivanja zaposlenosti s rastućim pritiskom na javne financije, iako zbog jakog utjecaja učinka baznog razdoblja očekujemo blagi oporavak osobne potrošnje. Oporavak u ovoj godini uvelike ovisi o pokretanju novog investicijskog ciklusa koji se ne može zasnivati samo na deklarativnom opredjeljenju, već je za poticaj razvoju nužno provođenje reformi koje mijenjaju položaj poduzeća na lokalnim tržištima - rada, kapitala, roba i usluga.