Ministarstvo gospodarstva u srijedu je predstavilo "Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske 2027. - 2034.", koji će popratiti i odgovarajući Akcijski plan vrijedan ukupno 2,9 milijardi eura, a sve bi trebalo rezultirati konkurentnijem, naprednijem i zelenijem hrvatskom gospodarstvu.

Nacionalni plan predstavljen je na konferenciji Ministarstva gospodarstva "Sigurna energija - snažna industrija - konkurentno gospodarstvo: Gospodarski plan za Hrvatsku", kojoj je nazočio i premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako je taj plan iznimno važan.

"Što mi želimo s ovom strategijom? Imamo tri jasna cilja - jedan je digitalizirana i modernizirana industrija, energetski učinkovita i zelena industrija i inovativna i izvozno orijentirana industrija", naglasio je premijer, dodavši kako, uz ostalo, treba razvijati vlastitu tehnologiju. Istaknuo je i prošlogodišnji rast industrijske proizvodnje od 3,4 posto te naveo da u hrvatskoj industriji radi 265 tisuća ljudi, od čega 227 tisuća u prerađivačkoj industriji.

Plenković je naveo, uz ostalo, da je u proteklih desetak godina njegova Vlada ostvarila niz ciljeva, pa smo tako energetski mnogo otporniji nego prije. Priznao je, međutim, da Vlada vodi borbu s inflatornim pritiscima, koji su dobrim dijelom generirani vanjskim pritiscima. Naglasio je da je cilj Vlade da do 2028. godine prosječna plaća iznosi 1.600 eura, a mirovina 800 eura.

Spomenuo je podatak da Hrvatska u ovom trenutku ima tek 60 tisuća nezaposlenih, kao i da smo ušli među 38 najnaprednijih gospodarstava na svijetu.

Plan za industriju više dodane vrijednosti

Predstavljajući "Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske 2027. - 2034.", ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je to strateški okvir usmjeren na jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, razvoj industrije visoke dodane vrijednosti te stvaranje dugoročnih preduvjeta za održiv gospodarski rast.

"Nama je cilj povećanje prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti", naglasio je Šušnjar, dodavši i da prerađivačka industrija zapošljava šestinu svih zaposlenih u RH te da generira više od 80 posto robnog izvoza. Istaknuo je, međutim, da hrvatska produktivnost i tehnološka razina značajno zaostaju za najrazvijenijim zemljama.

Isto tako, rekao je i da su preniska ulaganja u istraživanje i razvoj.

"Udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u 2024. godine bio je 10,6 posto, a naš cilj je da do 2034. godine bude 12,5 posto", naglasio je Šušnjar, dodavši i će se snažno ulagati u istraživanje i razvoj. Udio izdataka za istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industriji nastojat će se povećati sa 1,65 na 2,8 posto, također do 2034.

"Ovo je plan za industriju više dodane vrijednosti, plan prema industriji koja bolje koristi znanje, inovacije i resurse i koja stvara kvalitetnija radna mjesta", naveo je Šušnjar.

Prioritetna područja Nacionalnog plana su jačanje konkurentskih komparativnih prednosti industrija i konkurentna izvozno orijentirana industrija. Jedan od ciljeva je dekarbonizacija i zelena tranzicija, dok je treće prioritetno područje, naglasio je ministar, jačanje otpornosti i prilagodba industrije suvremenim potrebama rada.

Šušnjar je naveo i da analiza indeksa digitalne intenzivnosti u prerađivačkoj industriji, za razdoblje od 2021. do 2025. godine, pokazuje napredak u digitalnoj transformaciji sektora. "Udio poduzeća s vrlo niskom razinom digitalne intenzivnosti smanjen je s 56 na 45,7 posto, dok je udio poduzeća s visokim i vrlo visokim indeksom porastao s 14 na 24,3 posto", naveo je Šušnjar dodavši, međutim, da se i dalje velik broj poduzeća nalazi na razini niske digitalne intenzivnosti.

Vezano uz stopu kružnosti materijala, cilj je da se sa 6,2 posto iz 2023. godine podigne na 7,2 posto 2034. godine, što znači da će se povećati udjel materijala koji se reciklira.

Akcijski plan predviša 10 mjera

Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana napravljen je za razdoblje od četiri godine i bit će usvojen zajedno sa spomenutim planom, rekao je ministar.

"Akcijski plan predviđa 10 mjera, 55 projekata i aktivnosti za četverogodišnje razdoblje. Procjenjena sredstva potrebna za provedbu akcijskog plana iznose oko 1,9 milijardi eura, dok su za cijelo razdoblje do kada će se Nacionalni plan provoditi planirana sredstva od 2,9 milijardi eura", naglasio je Šušnjar.