Niz propusta u radu Vlade i Hrvatske narodne banke (HNB) u posljednjih desetak godina dobio je u srijedu drugu zakrpu u obliku memoranduma o fiksiranju tečaja švicarskog franka za korisnike stambenih kredita i formiranju tzv. kreditnog balona.

Prva je zakrpa bio memorandum kojim su domaće banke pristale na produljenje roka otplate kredita u francima. Bila je to neuspješna mjera na koju su pristali samo najočajniji dužnici, a njome se nisu dugo hvalili ni Vlada ni bankari. Nakon nekoliko mjeseci od potpisivanja prvoga memoranduma neke banke nisu primile ni jedan zahtjev za produljenje roka otplate.

Druga zakrpa neće u primjenu još najmanje dva mjeseca zbog nužnih prilagodbi bankarskoga softvera, a sami bankari kažu kako se nadaju da će se švicarac dotad ispuhati i poništiti i ovaj trivijalni memorandum. Osim toga, Božo Prka, šef druge najveće domaće banke, pozvao je građane da konvertiraju svoje obveze u švicarcima u kune ili eure čim padne tečaj.

Nitko prije nekoliko godina nije mogao predvidjeti da će jedan franak u 2011. godini vrijediti više od sedam kuna. Primamljivi krediti u švicarcima postali su uteg oko vrata. Udruge i političke stranke podnose ustavne tužbe i pokušavaju osporiti valutnu klauzulu. Kuna je preko noći postala omiljena valuta, a argumenti poput onog da kredit treba vraćati u valuti u kojoj se i zarađuje počeli su izlaziti iz usta onih koji su se najviše kleli u inozemne valute.

Tržište je odradilo svoje i franak je otišao u nebo. Nakon nekoliko mjera švicarske narodne banke i stabilizacije američkog i europskoga gospodarstva, franak će se jednako tako brzo prizemljiti. Nakon toga možemo očekivati dvije stvari - intenzivno korištenje Vladinih memoranduma u predizborne svrhe i nagli povratak averzije prema kuni.