Kako se investitori dovode u zabludu? Prema (u nekoliko navrata) nadopunjenim definicijama regulatora, na najrazličitije načine. Primjerice, guranjem zaključne cijene u željenom smjeru (za što se najčešće prozivalo institucionalne investitore), korištenjem medijskog prostora za širenje lažnih nada, procjena i glasina (za to se pak, barem neizravno, prozivalo novinare), pa čak i simultanim posredovanjem između kupca i prodavatelja (o toj sagi u posljednje vrijeme nije bilo ni riječi). Ali što je s objavom pogrešnog poslovnog izvješća? Jer upravo se to dogodilo u slučaju Đuro Đaković Holdinga (DDJH-R-A), budući da je prva verzija izvješća bila - pogrešna. Ili se barem tako čini, jer na internet stranicama Zagrebačke burze nema ama baš nikakvog objašnjenja, premda je svega nekoliko sati kasnije dokument s polugodišnjim poslovnim rezultatima izgledao sasvim drugačije. Pa umjesto više od deset milijuna kuna za prvih šest mjeseci ove godine, ukazuje na dobit od "tek" 3,6 milijuna kuna (jednako dramatičan odmak podrazumijeva i usporedba rezultata za drugi kvartal tekuće godine). Što je, složit ćete se, užasno velika razlika. I već samo po sebi već dovoljno velik problem. No kako razlučiti koji je set brojki točan, a koji pogrešan? U oba se slučaja kao promatrano razdoblje navodi prva polovica 2007. godine, a na stranicama burze nemoguće je naći bilo kakvo objašnjenje koje bi riješilo tu dvojbu. Spada li i to u problematiku dovođenja ulagača u zabludu? Paradoksalno, "uvjetno rečeno" slabiji rezultat (jer još uvijek nije izvjesno koje bi brojke zaista trebalo gledati), koincidirao je s oporavkom cijene, koja je prethodno dotaknula dno na 205 kuna, opasno prijeteći pritiskom ka ključnoj psihološkoj razini od 200 kuna, da bi već pola sata kasnije, na krilima "prve verzije" objavljenog izvješća, dogurala do dnevnog maksimuma od 221 kunu. I trgovinu u konačnici zaključila na 218 kuna, što u odnosu na dan ranije predstavlja rast od 3,8 posto, uz koji je prikupljeno sasvim solidnih 1,4 milijuna kuna, signalizirajući aktivnost onih hrabrijih, koji se očito ne boje pritiska od strane novopečenih dioničara, vjerujući kako je korekcija odlična prilika za akumulaciju dionica. Slična je percepcija, koju bi također mogli podvesti u kontekst bargain-huntinga, do pozitivnog teritorija drugi dan zaredom odvela i dionica Slatinske banke (SNBA-R-A), makar ovoga puta s upola slabijim intenzitetom rasta. Jer dionice su, prikupivši 1,7 milijuna kuna prometa, ostvarile rast cijene od 2,6 posto (na maksimalnih 470 kuna), doguravši do najviše razine u posljednja tri tjedna, neutralizirajući dijelom korekciju pred kojom je svojedobno pokleknula i granica od 450 kuna. No za razliku od prethodnoga dana, dionice potonje jučer nisu bile usamljene, a pridružila su im se i brojna blue-chip izdanja, predvođena Atlantskom plovidbom (ATPL-R-A). Sasvim očekivano, barem za pasionirane sljedbenike BDI indeksa, koji se, otvorivši srpanj vrijednostima od oko 7.000 bodova, ovoga tjedna primaknuo na korak do razine od 8.000 bodova, i dalje signalizirajući iznimno povoljan odnos ponude i potražnje za transportnim kapacitetima (što samo pojačava rast cijena pšenice), koji cijene vozarina guraju uzlaznom putanjom. Makar se to u slučaju Jadroplova (JDPL-R-A) jučer nije osjetilo, no zato su dionice dubrovačkog brodara trgovinu zaključile s rastom od 1,8 posto.
Kraj trgovine donio oporavak Zagrebačkoj banci
Više od toga (gotovo pet milijuna kuna najbolji je rezultat u posljednjih pet tjedana) navukle su tek redovne dionice Zagrebačke banke (ZABA-R-A), otklizavši u jednom trenutku sve do 10.000 kuna i najniže razine od početka ožujka. Međutim, posljednja transakcija, realizirana po cijeni od 10.450 kuna, svela je dnevni gubitak na nešto podnošljivijih 1,5 posto.