Prave dimenzije američke kreditne krize bit će mnogo jasnije u četvrtak, kad bi trebala uslijediti objava rezultata 'testa na stres', kojem je američka vlada podvrgla 19 najvećih nacionalnih banaka želeći utvrditi njihove potrebe za kapitalom.
Očekuje se da bi ti rezultati mogli pokazati da će banke morati ukupno prikupiti 150 milijardi dolara ili nešto više novog kapitala. Pritom bi mogla nastradati cijena dionica tek onih banaka koje će trebati prikupiti najviše kapitala.

"Većina banaka morat će povećati svoj kapital u nekom obliku. Povećanje kapitala bit će mnogo veće nego što ulagači misle", smatra Paul Miller, direktor FBR Capital Marketsa.

Neizvjesnost oko toga kakvi će zaista biti rezultati tog testa trenutno odvraćaju ulagače od kupnje bankarskih dionica, dodaje Miller.

'Test na stres' paralizira svjetska tržišta dionica već tjednima, oblikujući svojevrsno razdoblje zastoja u aktualnoj financijskoj krizi koja je SAD gurnula u recesiju te uzdrmala globalno gospodarstvo.

Financijska kriza potekla je iz stotina milijardi dolara 'teške' loše imovine u bilancama banaka, akumulirane u vrijeme nastanka golemog mjehura dugova kada su cijene nekretnina brzo rasle, a egzotični dužnički papiri bili multiplicirani, sada ta loša imovina guši kreditna tržišta.

Među testiranim banaka nalaze se Citigroup, Bank of America, JP Morgan Chase, Wells Fargo i Goldman Sachs, a zajedno imaju dvije trećine od ukupne imovine američkih banaka.

Analitičari vjeruju da će rezultati testa pokazati da su sve testirane banke solventne, no da će neke morati ojačati svoj kapital kako bi se zaštitili u slučaju produbljivanja recesije.

Najveći kapital izgleda da će morati prikupiti Citigroup i Bank of America, a zatim JP Morgan i Wells Fargo.

Financial Times danas piše da Bank of America planira prikupiti 10 milijardi dolara dodatnog kapitala, dok Citigroup pokušava uvjeriti američke financijske vlasti da su njezine bilance u prihvatljivim okvirima.

Očekuje se da će regulatori zahtijevati od banaka brzo ojačavanje kapitala putem zamjene postojećih preferencijalnih u obične dionice te prodajom neke imovine.

U međuvremenu, drugi najbogatiji čovjek u svijetu, Warren Buffet napao je 'test na stres' kazavši da je američka vlada ima pogrešan pristup u ocjeni zdravlja banaka jer ignorira razlike u njihovim poslovnim modelima.

Kako je istaknuo nakon godišnjeg zasjedanja dioničara Berkshire Holdingsa, Wells Fargo primjerice, ima različit poslovni model od Citigroupa, koji je već u nekoliko navrata primio injekcije državnog novca.

Ipak, pozdravio je napore američke vlade na stabilizaciji financijskog sustava te njezinu odlučnost da iznađe rješenje za posrnule velike banke.

Poručio je i kako će Berkshire Holding nastaviti kupovati po sadašnjim cijenama dionice tri banke u kojoj već ima vlasnički udio - Wells Fargo, US Bancorp i SunTrust Banks.

"Najvažnija lekcija ove financijske krize jest da svijet treba znatno manje financijskih poluga", ustvrdio je Buffet.