Nakon porasta kamatnih stopa u tjednu početka održavanja obvezne pričuve, iste su u ovome tjednu imale blagu tendenciju snižavanja posebice na kraće rokove. Posljedica je to povrata dijela likvidnosti u sustav od izdanja državnih obveznica, ali i očekivanja popravljanja likvidnosnih uvjeta od povrata dijela gotovog novca iz optjecaja s približavanjem kraja središnje turističke sezone. Osim toga, najava središnje banke da je u slučaju potrebe spremna smanjiti obveznu pričuvu banaka za jedan postotni bod (na 12%) te izostanak zamjetnije potražnje za kreditima podržavaju takva očekivanja.

I prema indikatorima likvidnosti HNB-a depoziti na računu države kod središnje banke polako se smanjuju pa se uz povratak dijela kunske likvidnosti u financijski sustav postepeno povećava i vrijednost prekonoćnih depozita kod središnje banke. Prekonoćni depoziti imali su tako tendenciju rasta, ali se još uvijek nalaze ispod 1 milijarde kuna što je posljednji put zabilježeno krajem 2009. godine. U skladu s očekivanjima aukcija trezorskih zapisa nije održana, ali je unatoč skromnom dospijeću od svega 150 milijuna šestomjesečnih kunskih trezorskih zapisa Ministarstvo financija najavilo novu aukciju u tjednu pred nama. Ipak, ne treba zanemariti činjenicu da do kraja rujna Ministarstvu financija dospijeva 3,27 milijardi kuna i 238,3 milijuna eura po izdanim kratkoročnim dužničkim vrijednosnicama.

Na aukciji trezorskih zapisa u ponudi je 200 milijuna kuna jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa te 5 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu istog dospijeća. Očekujemo razmjerno solidan interes investitora, ali kao što smo vidjeli i na zadnjim aukcijama uz skromniji omjer ponude i potražnje osobito u usporedbi s 2010. godinom ili prvom polovicom 2011. godine. Prinosi bi mogli zabilježiti blagu tendenciju rasta. Likvidnost na tržištu novca zasigurno će se nastaviti popravljati što će povoljno utjecati na stabilizaciju kamatnih stopa pa bi se blaga korekcija mogla primijetiti i kod duljih dospijeća osobito u slučaju ravnomjernijeg raspoređivanja likvidnosti unutra samog sustava.

Devizno tržište je u skraćenom radnom tjednu proteklo mirno bez većih iznenađenja te uz očekivani izostanak aprecijacijskih pritisaka na kunu u odnosu na euro. Štoviše, u rasponu trgovanja od 7,44 do 7, 46 kuna za euro nešto izraženija potražnja za devizama od strane bankovnog i institucionalnog sektora uglavnom je zadržavala tečaj bliže gornje granice raspona.

U tjednu pred nama s približavanjem kraja kolovoza moguće je očekivati blago intenziviranja deprecijacijskih pritisaka na kunu, a takva očekivanja podržavaju i dospijeća trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu krajem kolovoza i početkom rujna (preko 144 milijuna eura). S druge strane zaduživanja (kvazi)državnih poduzeća u inozemstvu te mogući priljev deviza na tržište po toj osnovi mogli bi stabilizirajuće djelovati na tečaj EUR/HRK.