Kriza koja je ugrozila vjetski financijski sutav domaće je banke u prvih devet mjeseci ostavila ne samo netaknutima nego su i znatno povećale dobit, pokazuju privremeni i nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke za mjesec rujan. U odnosu na kraj lipnja kada su objavljeni podaci o poslovanju za prvo polugodište 33 hrvatske banke na kraju rujna ostvarile su ukupno 4,8 milijardi kuna dobiti, što je povećanje od čak 31 posto, a i vrlo je blizu iznosu od 5,1 milijarde kuna koliko je iznosila cjelogodišnja dobit banaka u 2007. godini. Ne čudi povećanje dobiti jer je riječ o inerciji kreditiranja velikih projekata, ali i financiranju države od banaka, ističe Damir Novotny, konzultant i bivši član Savjeta HNB-a.

Rast kamatnih stopa ove godine Novotny je označio kao najvažniji generator rasta profitabilnosti banaka. Osim toga narasli su i nekamatni prihodi nakon što su u većem broju revidirani pojedini ugovori o kreditiranju, a ne treba ni zanemariti da su banke zahvaljujući provedenim javnim ponudama ostvarile i znatnu dobit na tržištima kapitala, kaže Novotny.

Zagrebačka banka je sa 1,5 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja na prvome mjestu po profitabilnosti, a samo je još Privredna banka Zagreb uspjela ostvariti dobit veću od milijardu kuna. Broj banaka koje su ostvarile gubitke i dalje je isti kao i na kraju lipnja, a od njih ukupno pet najveći gubitak od 50 milijuna kuna ostvarila je Nava banka kojoj je trebalo samo tri mjeseca da ga udvostruči.

Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine zabilježile 4-postotno povećanje aktive u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna aktiva iznosila je 354,2 milijarde kuna, a najveću tradicionalno ima Zagrebačka banka od 83,7 milijardi kuna. Ta najveća hrvatska banka povećala je aktivu u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 4,8 posto, a u odnosu na kraj lipnja 2008. godine povećanje iznosi 1,2 milijarde kuna.

Ljestvica prvih pet banaka ostala je nepromijenjena pa drugo mjesto po veličini aktive od 61,5 milijardi kuna čvrsto drži PBZ, a slijedi je Erste & Steiermarkische banka s aktivom od 44,1 milijarde kuna. Najagresivniji rast aktive od 19,9 posto ostvarila je Banka Brod, a Banka Kovanica najveću stopu pada aktive od 16,5 posto. Minimalnu stopu adekvatnosti kapitala ne zadovoljava Nava banka. S obzirom na to da se svjetska kriza prelila i na Hrvatsku, pitanje je mogu li banke i u sljedećem razdoblju očekivati rast dobiti. Novotny upozorava kako bi na djelomično smanjenje profitabilnosti moglo utjecati povećanje rezervacija na rizične kredite. Očekuje se da će se urednost vraćanja kredita pogoršati. Također se može očekivati povećanje pasivnih kamata na štednju što bi moglo dovesti do nešto manje dobiti u idućoj godini.