Posljednji podaci HNB ukazuju kakao je na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja aktiva središnje banke iznosila 67,58 milijardi kuna. Tijekom ožujka bilježimo nastavak smanjenja aktive na mjesečnoj razini, koje je prema posljednjim podacima iznosilo značajnih 2,81 milijardi kuna. No, važno je naglasiti kako je navedeni pad aktive primarno posljedica pada potraživanja od poslovnih banaka, dok je inozemna aktiva ostvarila mjesečni rast.

Tako je tijekom promatranog mjeseca udio inozemne u ukupnoj aktivi povećan na skoro 98%. U usporedbi s krajem ožujak prošle godine ukupna aktiva HNB-a smanjena je za 5,44 milijarde kuna, na što je ipak najveći utjecaj imalo godišnje smanjenje inozemne aktive.

Inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve primarno u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmani u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem ovogodišnjeg ožujka iznosila je 66,14 milijarde kuna. Zabilježen je prekid tromjesečnog trenda smanjenja inozemne aktive kada je tijekom ožujka povećana za 2,78 milijarde kuna. Navedeno povećanje u značajnoj mjeri je i posljedica devizne intervencije HNB-a krajem veljače kojom je od poslovnih banaka otkupljeno 331 milijuna eura.

Istovremeno, na godišnjoj razini zabilježen je nastavak pada inozemne aktive koji je u ožujku iznosio 5,28 milijardi kuna odnosno 7,4%. Slabljenje domaće valute prema euru pozitivno se odrazilo na kretanje kunske protuvrijednosti inozemne aktive na mjesečnoj, a pogotovo na godišnjoj razini. U nastavku godine moguće je očekivati da će nastaviti prevladavati pritisci na smanjenje inozemne aktive na godišnjoj razini, no značajnije smanjenje međunarodnih pričuva za sada ne očekujemo. Potraživanja HNB-a od poslovnih banaka krajem ožujka iznosila su 1,37 milijardi kuna odnosno 5,59 milijardi kuna manje nego na kraju veljače.

Naime, nakon rekordno visokih kamatnih stopa na tržištu novca početkom promatranog mjeseca, nastavak ožujka donio je smirivanje tenzija na tržištu te samim time i manje potrebe za osiguranje dodatne likvidnosti banaka kroz obratne repo aukcije te lombardne kredite. Potraživanja HNB-a od središnje države te od ostalih domaćih sektora tijekom promatranog mjeseca nisu zabilježila značajniju promjenu. Krajem prvog tromjesečja primarni novac iznosio je 52,69 milijardi kuna odnosno 1,76 milijardi kuna manje na mjesečnoj razini. Istovremeno, na godišnjoj razini primarni novac povećan je za 2,72 milijarde kuna odnosno za 5,4%. Inozemna pasiva HNB zabilježila je blago smanjenje te prema posljednjim podacima iznosi svega 14,9 milijuna kuna. Eventualno korištenje sredstava MMF-a ili drugih međunarodnih financijskih institucija u nastavku godine moglo bi povećati ovu stavku bilance HNB-a, ali također i inozemnu aktivu.