"Hrvatska mora biti spremna za daljnju privatizaciju jer je ona važna za strana ulaganja. Morate reformirati tržište rada na kojem će vam trebati veća fleksibilnost te poboljšati regulaciju i poticati investicijsku klimu uz jasne zakone. Imate jedinstvenu prednost jer ste trenutno jedina zemlja koja je spremna postati članicom Europske unije, a tu šansu treba iskoristiti jer imate još malo vremena na raspolaganju. Morate uložiti još puno napora da iskoristite mogućnosti u Uniji od prvog dana ulaska. To nije pitanje samo za aktulanu hrvatsku Vladu nego i za čitavu poslovnu zajednicu", rekao je danas Wilhelm Molterer, potpredsjednik Uprave Europske investicijske banke (EIB) gostujući na 10. Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza koja se u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitka (HBOR) održava u Dubrovniku.

Na konferenciji sudjeluje više od 160 izvoznika i drugih gostiju. Prema riječima Wilhelma Molterera EIB je tijekom posljednjih deset godina u Hrvatskoj odobrio više od dvije i pol milijarde eura kredita. ''Nastavljamo suradnju i upravo sa HBOR-om pregovaramo o kreditu vrijednom 250 milijuna eura''. O tome da nije lako tek tako povući sredstva iz fondova Europske unije govori podatak koji je na konferenciji iznio Saša Keleman, iz slovenske SID banke. ''Slovenija je od četiri milijarde eura koliko je imala na raspolaganju iz fondova Europske Unije dosad povukla samo dvije. S tim da su dvije milijarde eura ugovorene a povučeno oko milijardu eura'', kazao je Keleman.

Njegova je i preporuka da država treba točno odrediti strateške grane za povlačnje novca iz europskih fondova i ne zahvaćati pritom sve sektore. ''HBOR kao razvojna i izvozna banka podupire hrvatske poduzetnike u njihovim nastojanjima da ojačaju svoj položaj na međunarodnom tržištu'', rekao je između ostalog na konferenciji prvi čovjek HBOR-a Anton Kovačev. Inače, HBOR je od 2000. godine kroz pet kreditnih programa namjenjenih isključivo izvoznicima odobrio više od 26 milijardi kuna kredita. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine HBOR je je odobrio 1.094 kredita u iznosu od 4,8 milijardi kuna. Njaviše sredstava odobreno je za kreditiranje izvoza, od čega više od dvije milijarde kuna za kreditiranje pripreme i naplate izvoznih poslova.