U borbi da rejting Hrvatske ne sklizne na 'junk' razinu, a gospodarstvo u grčki scenarij, guverner Željko Rohatinski, ministar finacija Slavko Linić i najmoćniji bankari u državi- Franjo Luković (Zaba), Božo Prka (PBZ), Petar Radaković (Erste&Steiermärkische banka) i Zdenko Adrović (RBA), dogovorili su plan vrijedan oko 1,7 milijardi eura, prenosi Poslovni dnevnik.

Postignutim 'dealom' ministar Linić imao bi okvirnu računicu financiranja za izradu proračuna što bi trebalo umiriti rejting agencije i strane kreditore da država može podmiriti svoje obveze.

Najveći dio tog novca od oko milijardu eura država će potražiti na stranim tržištima, dok će se kod domaćih bankara zadužiti za preostalih 700 milijuna eura. Za to je nužna pomoć monetarne politike pa će HNB bankama smanjiti minimalno potrebna devizna potraživanja i time osloboditi novac nužan za financiranje države.

Bit tripartitnog dogovora jest da država svoje financijske apetite maksimalno zadovolji na inozemnom tržištu za što je ključno zadržavanje rejtinga zbog cijene i dostupnosti kapitala. Bude li se država prisiljena zaduživati u jačoj mjeri kod kuće, stvarao bi se pritisak na domaće tržište, tečaj i devizne rezerve što HNB želi izbjeći.

"Postignuti dogovor može se protumačiti kao 'bolje išta nego ništa'. Svima je u interesu da se država zaduži vani, a HNB je time osigurala stabilan tečaj, devizne rezerve i cijene što je jasna poruka MMF-u i rejting agencijama", kaže sugovornik Poslovnog dnevnika blizak središnoj banci.

A upravo je visina deviznih pričuva bila ključna kritika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) prilikom posjeta Hrvatskoj prije nekoliko mjeseci. Tada je globalni financijski policajac ustvrdio da su rezerve preniske da bi se njima uspješno branio tečaj. Samo u siječnju ove godine HNB je intervenirao u dva navrata potrošivši 327 milijuna eura rezervi te odaslao poruku da neće dozvoliti daljnje pritiske na njihovo ispuhivanje. Ubrzo potom za sljedeću obranu kune središnja banka posegnula je za dizanjem obvezne pričuve bankama.

Plan za financiranje i održavanje kreditnog rejtinga predstavljen je izaslanstvu MMF-a i agencije Fitch koji su prošlog tjedna intenzivno razgovarali s nizom domaćih institucija i stručnjaka. Premda nakon sastanaka nije bilo službenih priopćenja, guverner je medijima izjavio da "postoje izgledi da prihvate opredjeljenja iz (Vladinih) Smjernica (za izradu proračuna) kao prvi korak prema jačoj fiskalnoj konsolidaciji".

Napomenuo je da je sasvim izvjesno da će se pritom "tražiti precizno utvrđivanje konkretnih mjera i mehanizama kojima Vlada namjerava ostvariti predviđene proračunske veličine koji moraju biti vjerodostojni i u funkciji dugoročne konsolidacije". Iako je HNB tražio snažne rezove od devet milijardi kuna, a u fiskalnim smjernicama Vlada najavila tek 4,6 milijardi, najavljene mjere možda bi mogle zadovoljiti rejting agencije.

Svjetska banka, naime, poslala je poruku da je "impresionirana" naporima Vlade u uređivanju proračuna i rezanju potrošnje smanjivanjem orijentacije na zaduživanje za potrošnju te istaknula da ne treba previše rezati jer se time u pitanje dovodi budući rast.Iako je još otvoreno pitanje kako će izgledati proračun, procjene su da će državi do kraja godine trebati oko 18 milijardi kuna. Prvi korak ministar Linić već je dogovorio s mirovinskim fondovima koji bi u utorak državi trebali posuditi oko milijardu kuna na aukciji trezorskih zapisa, a najavljen je i izlazak države na japansko tržište.

Rohatinski: Traže se dugoročne mjere

Fiskalna konsolidacija mora se ostvariti mjerama trajnog karaktera, a ne tek kratkoročnim odustajanjem od pojedinih izdataka, poručio je guverner Željko Rohatinski Vladi u intervjuu Vjesniku. Kazao je da je veća racionalnost u javnom sektoru važna dugoročna mjera, ali ne i dovoljna da izmjeni financijsku poziciju zemlje. "Za to su potrebne radikalne strukturne reforme, uključujući smanjivanje pojedinih prava, o kojima se zasad još malo govori", istaknuo je Rohatinski.