„Jedino pametno što bi Vlada mogla napraviti jest da povuče Zakon o kriznom porezu na plaće, a ne da donosi novi“, kratko je za Business.hr komentirao porezni savjetnik Hrvoje Zgombić najavu premijerke Jadranke Kosor da će Vlada za desetak dana uputiti u parlamentarnu proceduru novi zakon kojim će se krizni porez primijeniti i na porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost te druge skupine obveznika koji sada nisu njime obuhvaćeni.
Zakonodavcima se počelo obijati o glavu brzopleto i neosmišljeno donošenje kriznog poreza na plaće kojemu je glavni i jedini cilj ubrzano popunjavanje proračunskih rupa.

Medijska graja koje se podignula nakon što se otkrilo da obrtnici, odvjetnici, liječnici, stomatolozi, javni bilježnici, umjetnici, novinari i drugi slobodnjaci koji obavljaju samostalnu djelatnost nisu obveznici kriznog poreza, a navodno su redom bogataši, potaknula je Kosoričinu vladu na pisanje novog kriznog zakona kojim će se zahvatiti i u njihove dohotke.

Vlada je vjerojatno dodatno motivirana i mogućnošću da Ustavni sud proglasi krizni porez neustavnim zbog kršenja načela pravednosti, jednakosti i razmjernosti jer je, kako se tvrdi, oko 100.000 slobodnjaka, dakle velika skupina poreznih obveznika, oslobođeno plaćanja kriznog poreza.

Prije nego što je pala odluka da se i za njih skroji krizni porez, Ministarstvo financija nije krilo da su iz prvog već važećeg zakona izuzeti porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost jer nemaju mjesečnu plaću već im se dohodak utvrđuju na temelju godišnje porezne prijave, što, očito, komplicira ubiranje kriznog poreza od njih.

Porezni savjetnik Hrvoje Jelić iz tvrtke Zgombić&partneri kaže da je kod kriznog oporezivanja slobodnih profesija problem tehnika ubiranja tog poreza.

Zakonom je, naime, krizni porez definiran kao konačan – obveznik ga plati onoliko koliko mu je razrezan i nema naknadnih korekcija i povrata eventualnog preplaćenog poreza, odnosno dodatnog plaćanja potplaćenog poreza.

Njegovo vezivanje uz predujam poreza koji mjesečno plaćaju obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost rizično je upravo zbog mogućnosti preplaćivanja ili potplaćivanja poreza, jer kako nema naknadnih korekcija uplaćenog poreza, mogućnost nepravednog oporezivanja sasvim je realna, a onda i utuživa.

Šukerovi porezni stručnjaci pokušali su izbjeći brojne probleme koje poreznicima može stvoriti ubiranje kriznog poreza među slobodnim profesijama, ali morat će još jednom zažmuriti i, kao i dosad, bez prethodnih analiza skrojiti još jednu poreznu kapu, ovaj put za konkretnu skupinu poreznih obveznika jer nema odustajanja od popunjavanja proračuna kriznim porezom na plaće, pogotovo nakon što se tako brzo i efikasno počeo ubirati.