Dinamika daljnjeg pada cijena ovisit će znatno i o razvoju odnosa na relaciji građevinski sektor – banke, gdje će biti ključno pitanje koji će od ta dva sektora prvi biti prisiljen povući crtu i progutati gubitke.

Nepovoljni uvjeti financiranja, potrošački pesimizam, smanjivanje plaća i rast nezaposlenosti kao posljedica krize glavni su uzrok smanjenja cijena nekretnina za Marušku Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, koja smatra da bi do dodatnog pritiska na pad cijena moglo doći ako se iduće godine uvede porez na imovinu u bilo kakvom obliku. Očekuje da će se sljedeće godine, ako se i ne uvede porez na imovinu, nastaviti postupni pad cijena nekretnina dok god na tržištu postoje velike zalihe neprodanih stanova koje su postale "uteg oko vrata" građevinarima i bankama i koje koče pokretanje novih stambenih projekata.

"Dinamika daljnjeg pada cijena ovisit će znatno i o razvoju odnosa na relaciji građevinski sektor – banke, gdje će biti ključno koji će od ta dva navedena sektora prvi biti prisiljen povući crtu i progutati gubitke", rekla je Maruška Vizek, dodajući kako se za sada i jedan i drugi sektor bave prebacivanjem odgovornosti na onog drugog ili pokušajima prebacivanja odgovornosti na državu. Smatra da bi iduća godina trebala biti godina konsolidiranja sektora stambene izgradnje u kojoj će preživjeti samo poduzeća koja za traženu cijenu mogu ponuditi dobar proizvod.

Pad cijena stanova i pad njihove prodaje među osnovnim su obilježjima ove godine, pokazuju podaci portala Crozilla.com. Trend pada cijena nastavio se i u prosincu, u kojem je na mjesečnoj razini zabilježen 0,8-postotni pad. U odnosu na prosinac prošle godine zabilježen je pad cijena stanova u visini 3,1 posto. Usporedimo li cijene stanova s onima iz prosinca 2008. godine, uvidjet ćemo da su današnje cijene 10 posto niže.

Prema podacima portala Crozilla.com, kretanje cijena stanova u pojedinim gradovima postala je neujednačena: u Splitu, Zadru i Osijeku cijene su rasle, u Puli su ostale nepromijenjene, a pale su u Dubrovniku i Zagrebu. Od stranaca koji, prema Crozilli.com, pokazuju zanimanje za nekretnine u Hrvatskoj ima Bosanaca, Nijemaca, Talijana i Slovenaca, a u zadnje vrijeme sve su češći građani Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje za sada zanimaju samo prestižne lokacije u središtu Zagreba i na Medveščaku.