Prosječna cijena sirove nafte (WTI) s isporukom u sljedećem mjesecu na robnoj burzi u New Yorku u studenom je bila nešto viša nego u listopadu (77,7 dolara po barelu u studenom, 75,7 dolara po barelu u listopadu). Međutim, raspon u kojem su se kretale cijene bio je manji. Dok su se cijene nafte u listopadu kretale između 69 i 81 dolar po barelu, u studenom su bile između 76 i 80 dolara po barelu.

Prema posljednjim procjenama Međunarodne organizacije za energiju (IEA), očekuje se da bi svjetska potražnja za naftom u 2009. mogla dosegnuti 84,6 mb/d ( što je za 200 kb/d više od prethodne procjene), dok bi u 2010. trebala doseći 86,2 mb/d (100 kb/d više od ranijih očekivanja). Razlog tome treba tražiti u pozitivnim kretanjima ekonomskih pokazatelja koji upućuju na oporavak američkog gospodarstva, kao i podataka s Bliskog Istoka iz OECD zemalja azijske regije. Porastu očekivane potražnje za naftom pridonio je porast očekivanja i u zemljama OECD-a i u onima koje ne spadaju u tu skupinu.

Rast očekivane potražnje u Sjevernoj Americi nadjačao je korekcije prema dolje u Europi. Od zemalja koje ne pripadaju skupini najbogatijih veliki se rast potražnje očekuje u Kini (zbog planiranog pokretanja brojnih infrastrukturnih projekata te u Saudijskoj Arabiji (zbog uporabe većih količina sirove nafte za dobivanje energije). Ukupna ponuda nafte u listopadu je narasla na 85,6 mb/d (s rujanskih 84,9 mb/d), s tim da je rast i dalje generiran prvenstveno rastom proizvodnje u zemljama koje nisu članice OPEC-a, dok ponuda zemalja OPEC-a od početka ove godine raste niskom stopom.

Prema posljednjim podacima, rast potražnje za sirovom naftom na godišnjoj razini među dvanaest najvećih svjetskih potrošača (SAD, Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Velika Britanija, Kina, Japan, Indija, Rusija, Brazil, Saudijska Arabija, Kanada, Južna Koreja, Meksiko i Iran) koji čine 70% svjetske potražnje, u rujnu je iznosio 0,03%, što je prva pozitivna promjena od srpnja 2008. godine. Navedeno bi moglo uputiti na zaključak o potpunom oporavku svjetskog gospodarstva, međutim ovaj pozitivni pomak treba uzeti s rezervom s obzirom na nisku prošlogodišnju bazu. Rast potražnje za naftom i dalje još uvijek ne proizlazi dominantno iz rasta industrijske proizvodnje, što bi bio razmjerno čvrst pokazatelj stvarnog oporavka gospodarstva.

Osim toga, niti snažan rast cijena nafte u odnosu na početak godine nije čvrst pokazatelj potpunog i trajnog oporavka s obzirom da nije potpuno jasno koliko je rast cijena sirove nafte, koji je inače u pozitivnoj korelaciji s rastom gospodarstva, posljedica povećane potražnje za naftom kao proizvodnom sirovinom, a koliko špekulacijama s obzirom na činjenicu da je dolar na povijesno najnižim razinama u odnosu na euro. Naime, deprecijacija dolara je jedan od najznačajnijih faktora porasta cijena nafte pa smanjenje vrijednosti dolara potiče ulaganje u robu denominiranu u dolarima, koja postaje jeftinija ulagačima koji drže druge valute.