Od 1.srpnja banke neće smjeti zaračunavati kamate na potrošačke kredite i dopuštene minuse građana više od 12 posto! Savjet HNB-a smanjio je jučer eskontnu kamatnu stopu s 9 na 7 posto, čime je automatski smanjio i najveće dopuštene kamate za građane sa 14 na 12 posto! Posljednji je put HNB intervenirao tako u prosincu 2007. godine, na što ga je obvezivala tada nova odredba iz Zakona o obveznim odnosima. Tri i pol godine najveće dopuštene kamate za građane iznosile su 14, za tvrtke 25,5 posto, a od početka idućeg mjeseca one se spuštaju na 12, odnosno 22,5 posto. Važna je to vijest za dužnike, to više što su kamate na potrošačke kredite od 11 do 13 posto, a minusi su i na gornjoj dopuštenoj granici.

Najskuplja su vrsta kredita tzv. okvirni krediti, odnosno dopušteni minusi - kojih je potkraj prosinca 2010. bilo 6,8 milijarda kuna. Ovisno o statusu klijenata, ulasci u minus sad se naplaćuju od 9,5 do 14 posto. Prema podatku s web-stranice vodećeg dvojca, PBZ zaračunava dopušteni minus 13,98, a Zagrebačka banka 13,99 posto, što znači da će ga morati smanjivati dva postotna poena. Pad kamatnih stopa očekuje se i za druge vrste potrošačkih kredita, inače najskupljih na tržištu.

Slijedom iste formule, smanjit će se i najveća zatezna kamata za građane na 12 posto, a za tvrtke na 15 posto. Ovo smanjenje trebalo bi dodatno utjecati na snižavanje kamatnih stopa u odnosima između pravnih osoba i u odnosima između pravnih i fizičkih osoba, istaknuo je HNB u priopćenju. Banke su se suzdržale od komentara jer tek trebaju proučiti odluku, sindikalac Goran Bakula smatra je pozitivnim znakom, ali traži da se definiraju i kriteriji za promjenjive kamatne stope, kako bi građani lakše procjenjivali poteze banaka i svoje kreditne obveze. Banke su posljednjih tjedana neznatno spuštale kamate za stambene, a jučerašnja će ih odluka prisiliti da pojeftine i gotovinske kredite.