Kad bi se vodile izbornim programima dviju glavnih političkih opcija rejting agencije bi već mogle početi pisati obrazloženje za spuštanje kreditnog rejtinga. Jer, na temelju njihovih programa u cjelini fiskalni deficit dogodine bi bio barem šest-sedam posto, a javni dug za još koji postotak bliže maastrichtskih 60 posto BDP-a. U isto vrijeme HDZ najavljuje da fiskalni deficit kani prepoloviti do 2013., a SDP-ov čelnik da je gotovo sa zaduživanjem.

Dakle, s računicama nešto ne štima; ili je mnogo toga prešućeno (npr. kada će čime od obećanog uveseliti puk) ili se ekonomski stratezi nisu previše bavili troškovnom stranom tj. cijenom novih beneficija, investicija, većeg standarda građana. Očito smo nezrela demokracija, s rezignacijom je umjesto komentara dvaju izbornih programa ovih dana ustvrdio glavni ekonomist jedne banke. Vodeće stranke evidentno procjenjuju da je u biračkom tijelu daleko više onih koji ovise o redistribuciji i čekaju da im država nešto da, nego onih tržišno orijentiranih odnosno onih koji stvaranjem vrijednosti omugućuju tu redistribuciju. Podcjenjuje li se pritom biračko tijelo, na neki će način pokazati i izborni rezultat HSLS-a, jedine stranke koja je u ovoj kampanji zaigrala na suočavanje s ekonomskom stvarnošću, potrebom radikalnijih promjena i nužnošću neugodnih reformi, od javne uprave do socijalnih reformi i teritorijalnog preustroja. Netom predstavljeni HDZ-ov program za više je ekonomskih analitičara tek tehnički konzistentniji, korektnije i konkretnije napisan nego onaj Kukuriku koalicije, ali to ponajprije pripisuju kontinuitetu vlasti.

Neki su na predizbornu populističku retoriku već "oguglali" i ne zamaraju se previše programima jer, kažu, nakon izbora će se pokazati da sve što od obećanja nije veoma konkretno najavljeno ionako će ispasti na dugom štapu. Drugim riječima, kad to dopuste okolnosti odnosno stanje javnih financija. Političku elitu na ta će ograničenja, za svaki slučaj, veoma brzo podsjetiti i podsjećati i "vanjski čimbenici", od Europske komisije, MMF-a i Svjetske banke do već spomenutih rejting agencija. Neke od potonjih su već jasno dale naslutiti da je zadržavanje rejtinga do daljnjega ponajprije odraz stava da se ne žele miješati ili na bilo koji način utjecati na predizbornu utakmicu. Pa su izostanak promjene rejtinga obrazložile tek zaključenjem pregovora i skorim potpisivanjem ugovora s EU. No, tržišni semafori ne čekaju izbore. Jedan od važnijih za visokozadužene ekonomije je onaj koji pokazuje premije rizika mjerene razinom CDS-a (credit default swapa), podsjeća Željko Lovrinčević. Za Hrvatsku, za petogodišnji dug, on trenutno pokazuje oko 500 bodova ili 5-postotnih poena premije pri zaduživanju. Nažalost, političari su fokusirani samo na semafor anketne (ne)popularnosti.