Prema rezultatima poslovanja u šest mjeseci 2007., odnosno prema bilanci uspjeha i stanja, najveća banka u BiH rangirana na osnovi ukupne aktive je Raiffeisen banka Sarajevo, dok je 10 po veličini Nova banka Bijeljina. Ujedno prva na listi top 10 banaka veća je gotovo za deset puta od desetoplasirane banke, dok svih deset banaka s liste zajedno čine čak dvije trećine ukupne bosanskohercegovačke bankarske aktive. Ukupna aktiva bh. banaka sredinom godine iznosila je 17,6 milijardi KM ili oko 8,5 milijardi eura i ostvarila je strahovit rast u odnosu na lani. Brojčano iskazano, ukupna aktiva porasla je za 20 posto, dakle za jednu petinu.
Rast RBA 24,1 posto
Tako je, recimo, ukupna aktiva RBA sredinom ove godine iznosila tri milijarde KM, a u odnosu na sredinu 2006. ona je porasla za 24,1 posto. Druga po veličini je UniCredit Zagrebačka banka Mostar, čija je aktiva iznosila 1,8 milijardi KM, što u odnosu na isto razdoblje 2006. predstavlja rast od 17,9 posto. No kod UniCredit Zagrebačke banke treba skrenuti pozornost na još jedan važan detalj. Naime, na globalnom nivou ova bankarska grupacija, kupila je i pripojila sebi njemačku HVB te austrijsku Bank Austria Creditanstalt, čime su dvije banke u našoj zemlji, HVB Central Profit banka i Nova banjolučka banka, pripale ovoj talijanskoj grupaciji. Budući da se HVB Central Profit banka nalazi po visini svoje aktive na četvrtome mjestu i da će se ona do kraja godine pripojiti mostarskoj centrali, može se konstatirati da dvije banke imaju ukupnu aktivu od 3,1 milijarde KM, čime su zapravo s čelnog mjesta već "izgurale" Raiffeisen banku. Budući da je sredinom godine bilo riječi o dvama potpuno odvojenim pravnim subjektima koji imaju istog vlasnika, mi ćemo ih na ljestvici tako i tretirati. Isti je slučaj s Hypo Alpe-Adria bankom u Mostaru te s Hypo Alpe-Adria bankom u Banjoj Luci, dva potpuno odvojena pravna subjekta koji imaju istog vlasnika i isti menadžment. Zbirna aktiva ove dvije banke iznosila je 2,8 milijardi KM, no na listi se pojavljuju dvije odvojene banke. Treća je, dakle, po veličini Hypo Alpe-Adria banka Mostar s ukupnom aktivom od 1,6 milijardi KM, a slijede je HVB Central Profit banka Sarajevo sa 1,2 te Hypo Alpe-Adria banka Banja Luka sa 1,1 milijardom KM ukupne aktive. Ujedno s ovim bankama prestaje lista financijskih institucija u BiH čija je ukupna aktiva (imovina) veća od milijardu KM. Slijedi NLB Tuzla sa 660 milijuna KM aktive, te NLB Razvoja banka sa 616 milijuna KM aktive. Aktive tih banaka rasle su po godišnjoj stopi od 20 posto, u slučaju tuzlanske jedinice, odnosno 15 posto, u slučaju banjolučkog dijela iste grupacije.
Velik rast Volksbanke
Na osmome mjestu nalazi se Volksbank BiH, s ukupnom aktivom od 557 milijuna KM koja je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla za 47 posto. Ova bankarska grupacija će do kraja još narasti jer su Austrijanci tijekom ljetnih mjeseci kupili i pripremili za pripajanje banjolučku Zepter banku. Na devetome mjestu naše liste nalazi se UPI banka Sarajevo, sa 505 milijuna KM ukupne aktive. No ova je banka odmah nakon polugodišnjih rezultata poslovanja pripojila sebi drugu članicu grupacije Banca Intesa u BiH, malu LT Gospodarsku banku Sarajevo, tako da je ukupna aktiva i ove bankarske grupacije zapravo znatno veća nego se to navodi u polugodišnjim rezultatima poslovanja. Na kraju liste nalazi se Nova banka Bijeljina sa 433 milijuna KM ukupne aktive, koja je porasla za 75 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Vlasnik ove banke, slovenski fond Poteza, nedavno je dokapitalizirao Postbank BH Sarajevo.
Zarada banaka u 2007. veća 78 posto
Ukupan prihod banaka u BiH u prvom polugodištu 2007. znosio je 728 milijuna KM i u odnosu na ostvareni u istom razdoblju lani veći je za 117 milijuna KM ili za 19 posto. U strukturi prihoda, prihodi od kamata sudjeluju sa 68 posto, a operativni prihodi sa 32 posto. Ukupni rashodi bankarskog sektora u BiH u prvom polugodištu iznosili su 632 milijuna KM i veći su za 126,1 milijun KM ili za 25 posto u odnosu na ostvarene rashode u odnosu na isto razdoblje lani. U rashodima, rashodi od kamata sudjeluju sa 31 posto, a nekamatni rashodi sa 69 posto. U odnosu na strukturu rashoda ostvarenu lani povećan je udio rashoda od kamata tri posto (sa 28 posto na 31), navodi Centralna banka BiH.