Hrvatske vode namjeravale su 2012. uložiti 120 milijuna eura, ali prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić smatra da bi se moglo investirati čak 300 milijuna eura. Koliko je taj plan ostvariv, pitali smo Ivicu Plišića, glavnog direktora Hrvatskih voda. U kapitalne rashode i transfere u području zaštite od štetnog djelovanja voda, obnovu i razvitak vodoopskrbe, ulaganja u objekte zaštite vode i mora od zagađenja, ulaganja u projekte navodnjavanja i projekte sufinanciranim sredstvima EU, Hrvatske vode planiraju uložiti 1,1 milijardu kuna. Posredstvom Ministarstva poljoprivrede Hrvatske vode su Ministarstvu gospodarstva prezentirale mogućnosti ulaganja u projekte vrijedne daljnjih 1,2 milijarde kuna, čime bi se ukupna ulaganja u 2012. podigla na rečenih 300 milijuna eura.

Na kojim projektima se temelje planirane Čačićeve investicije?
Riječ je o infrastrukturnim projektima Plana provedbe vodno-komunalnih direktiva koje je donijela Vlada u okviru pristupnih pregovora u poglavlju Okoliš, 11. studenoga 2010. Zatim su to projekti iz nacrta višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije i projekti navodnjavanja predviđeni nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama.

Imaju li Hrvatske vode u pripremi gotove projekte za financiranje iz fondova EU? U kojoj je fazi 80 milijuna eura vrijedan projekt sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Krapinsko-zagorske županije, koji bi se sufinancirao iz fondova EU?
Hrvatske vode su još 2010. godine u suradnji s ministarstvom nadležnim za vodno gospodarstvo definirale popis 39 projekata vrijednih ukupno 1,1 milijardu eura i otpočele su njihovu pripremu uz zajedničko sudjelovanje krajnjih korisnika - jedinica lokalne uprave i nadležnih komunalnih poduzeća. Na tom popisu nalazi se sedam projekata regionalnih vodoopskrbnih sustava. Ostali projekti zaštite voda također mogu imati komponentu vodoopskrbe, ali na razini postojećeg sustava. U pripremi su, primjerice, projekti Osijek, Vukovar, Đakovo, Nova Gradiška, Lipik - Pakrac, Čakovec, Daruvar, Krapina, Samobor, Zaprešić, ali i projekti na području jadranskog slijeva, kao što su Poreč, Krk, Rijeka, Vodice, Nin, Kaštela - Trogir i drugi. Za pripremu navedenih projekata do razine spremnosti za postupak prijavljivanja Europskoj uniji ulaže se 220 milijuna kuna, odnosno 30 milijuna eura. Trenutno se provode tri projekta: onaj u Slavonskom Brodu, ukupne vrijednosti oko 30 milijuna eura, od čega IPA fond daje 17,4 milijuna eura). Projekt u Drnišu vrijedan je 6,5 milijuna eura, od čega na IPA fond otpada 4,6 milijuna eura, dok onaj u Kninu vrijedi 15,5 milijuna eura, od čega IPA fond daje oko 9,8 milijuna eura. Ovim projektima predviđena je gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda trećeg stupnja pročišćavanja, gradnja nove kanalizacijske mreže i rekonstrukcija postojeće, kao i vodoopskrbne mreže. Koristi će biti višestruke, od kvalitetnije i sigurnije vodoopskrbe, preko priključenja stanovnika na sustave javne odvodnje, do zaštite izvorišta vode za piće i cjelokupnog ekosustava. Osim toga ti će projekti pridonijeti očuvanju prirodne i kulturne baštine, primjerice Nacionalnog parka Krka. Omogućit će bolje uvjete za razvoj gospodarstva i stvoriti preduvjete da se pročišćena voda ponovo uporabi za druge namjene, primjerice za navodnjavanje. Vode su osnovno nacionalno blago i resurs s kojim moramo znati upravljati i raspolagati.

U 2011. smanjen je vodni doprinos zbog rasterećenja gospodarstva i stanovništva, a slične odluke donosi i ova Vlada. Postoji li novi plan u racionalizaciji poslovanja vašim dolaskom na mjesto direktora?
Vlada je vodni doprinos linearno smanjila za 50 posto. Načelno govoreći, svako smanjivanje izvornih prihoda ima za posljedicu smanjivanje ulaganja u razvojne projekte. Ali na proces ne možemo gledati jednostrano; postoje i drugi razlozi o kojima je Vlada vodila računa. Najvažnije je smanjenje financijskog opterećenja gospodarstva i stanovništva prilikom pripreme građenja novih objekata. Međutim, vodni doprinos nije jedini prihod iz kojega se financira djelatnost zaštite od štetnog djelovanja voda pa ćemo pronaći financijske modele za dovršenje tekućih investicijskih projekata u toj djelatnosti.Očekujemo da ćemo uz postojeće kadrovske i stručne kapacitete uspjeti realizirati sve ono što smo zacrtali i time pridonijeti postupnom ostvarenju ciljeva postavljenih u Strategiji upravljanja vodama. Istodobno ćemo omogućiti zaposlenost mnogim hrvatskim tvrtkama i institucijama koje se bave pojedinim segmentima vodnoga gospodarstva, naročito projektantskim i izvođačkim tvrtkama, ali isto tako i znanstveno-istraživačkim institucijama.

Konkretno, što to znači za Hrvatske vode?
Hrvatske vode su brend, kako je nedavno izjavio prvi potpredsjednik Vlade, ali prostora za unapređenje poslovanja uvijek ima. Poduzet ćemo sve potrebne organizacijske i druge mjere kako bismo pripremili i realizirali što više investicijskih projekata. To se naročito odnosi na projekte sufinancirane nepovratnim sredstvima iz europskih fondova.

Prekogranična suradnja
Vjerujete li u skori početak izgradnje HE na Savi kod Zagreba?
O projektu višenamjenskog uređenja i korištenja Save pored Zagreba govori se desetljećima, ali još nije postavljena jasna organizacija upravljanja tim nacionalnim strateškim projektom. Prema informacijama iz Slovenije, takav projekt zanima financijere. Pripremljen je i veći dio projektne dokumentacije pa sam uvjeren da će Vlada definirati nužne pretpostavke za njegovu provedbu. Gradnja sustava trebala bi stajati šest milijardi kuna, a prosječni godišnji troškovi pogona i održavanja sustava 170 milijuna kuna. U neslužbenim razgovorima sa slovenskim predstavnicima predloženo je da se pripremi zajednički prekogranični projekt uređenja i korištenja Save od Krškog do Zagreba i kao takav prijavi za sufinanciranje iz europskih fondova. Zasad nemamo iskustava u pripremi višenamjenskih projekata uređenja i korištenja voda i zemljišta koji bi se sufinancirali iz europskih fondova, ali smatramo da bi to bilo ostvarivo.